Da li ima kraja...
- Nigy
- Garaža: .
- Lokacija: ...
Post
Re: Da li ima kraja...
Svaki put kada sam do sada registrovao kola (nikada nisam napravio stetu svojom krivicom, pa ne znam kako funkcionisu penali) cena koja je recena je bila sa maksimalnim bonusom. Ako je bilo steta krivicom osiguraonika, onda to skace u nebesa. Sve se lepo moze videti na kalkulatoru - stavi stetu na jedan, posto izracunas koliko ti je osiguranje, pa vidi razliku...
http://www.registracija-vozila.rs/kalku ... ije-vozila
http://www.registracija-vozila.rs/kalku ... ije-vozila
- Crni
- Drug Član
- Garaža: Alfa Romeo 147 1.9 JTD 16V M-Jet
- Lokacija: Petrovac na Mlavi
Post
Re: Da li ima kraja...
Aha, jasno, malo sam i iscitao sada. Osnovica je premijski stepen 4, ukoliko nismo imali stete, smanjujemo. Ono sto je zanimljivo je to da su mi cene uvek bile slicne kao i na ovom kalkulatoru, kao i da uvek stoji premijski stepen 4.
http://www.pumedtrans.com/index.php?opt ... &Itemid=72
Hvala Niggy
http://www.pumedtrans.com/index.php?opt ... &Itemid=72
Hvala Niggy

Picking suspension is like getting married - you take the time to look at the options, read the reviews, and try as many as you can. Then you pick one, invest loads of cash in it and then find it has hidden secrets or undesirable characteristics.
- Mikele
- Drug Član
- Garaža: Alfa Romeo 147 2.0 ex 1.6
147 FL 2.0 - Lokacija: Beograd
Post
Re: Da li ima kraja...
http://www.telegraf.rs/vesti/1149661-zb ... imo-motore
Ako ne možeš da napraviš sam,barem pokvari drugome
- Danilo
- Garaža: 159 2.2JTS '08
Post
Re: Da li ima kraja...
Ja imam iskustva i sa malusom, nažalost: baš te godine pred uvođenje ovog sistema sam napravio manju štetu na parkingu, i da se ne bih gnjavio sa oštećenim, rekoh da mu osiguranje sve sredi pa da se ja ne mislim koliko je šta. I zato su me od starta lupili sa 50% (premijski razred 7, tj. nekih 9 hiljada na 18 hiljada) zbog štete od 150€, pa je prošle godine bilo 30% više (razred 6, još 5-6 hiljada), a ove 15% (razred 5, a sa ovim poskupljenjem to mu dođe još nešto preko 3 hiljade).
Ideja je, verovatno, da ljudi više uopšte ne naplaćuju ništa od osiguranja osim velikih šteta, što je potpuna besmislica — kakvo je to osiguranje ako ne možeš bez penala da pokriješ ni iznos ispod vrednosti polise? Najgore je što je ono obavezno a kontroliše ga monopolski kartel osiguravajućih kuća.
Ideja je, verovatno, da ljudi više uopšte ne naplaćuju ništa od osiguranja osim velikih šteta, što je potpuna besmislica — kakvo je to osiguranje ako ne možeš bez penala da pokriješ ni iznos ispod vrednosti polise? Najgore je što je ono obavezno a kontroliše ga monopolski kartel osiguravajućih kuća.
- Nigy
- Garaža: .
- Lokacija: ...
- Mikele
- Drug Član
- Garaža: Alfa Romeo 147 2.0 ex 1.6
147 FL 2.0 - Lokacija: Beograd
Post
Re: Da li ima kraja...
Nemoj samo njega da sanjaš,imaćeš noćne more 

Ako ne možeš da napraviš sam,barem pokvari drugome
- Jurke
- Drug Član
- Garaža: ex 156 1.8 (2.0) TS
ex 156 1.8 TS
ex 147 1.9 JTDm
ex 156 1.8 TS Polizei
ex 159 Rosso 1.9 JTS
ex 166 Grigio 2.4 MJet
156 1.9 MJet 16V SW - Lokacija: Srbija
- Lokacija: Novi Sad
Post
У Хр је например бонус до 50% а код нас бедних 15%...
Re: Da li ima kraja...
Кад је онај европски извештај стартовао била је прича да за мање удесе (штете) се не зове полиција него да учесници несреће сами испуне то. Људи су због неинформисаности одустајали и од полиције а и од решавања случаја преко тог извештаја тј. доста њих се издоговарало приватно, што иде у корист и полицији а и осигурањима. Багра је то препредена која у комбинацији са болесно корумпираним законодавцима ради увек на штету нас.Danilo napisao:Ideja je, verovatno, da ljudi više uopšte ne naplaćuju ništa od osiguranja osim velikih šteta, što je potpuna besmislica — kakvo je to osiguranje ako ne možeš bez penala da pokriješ ni iznos ispod vrednosti polise? Najgore je što je ono obavezno a kontroliše ga monopolski kartel osiguravajućih kuća.
У Хр је например бонус до 50% а код нас бедних 15%...
Алфа Ромеотик
"Ал' тирјанству стати ногом за врат, довести га к познанију права, то је људска дужност најсветија!" Његош
"Ал' тирјанству стати ногом за врат, довести га к познанију права, то је људска дужност најсветија!" Његош
- dekideki
- Drug Član
- Garaža: 2001. Alfa Romeo 156 2.0 16V
- Lokacija: Cukarica
- Lokacija: Beograd
Post
Re: Da li ima kraja...
problem je sto na vlasti nikad nisu strucni ljudi, vec samo poslusne neznalice koje samo zanima usteda odnosno profit. od pamtiveka, sve ista klika samo se drugacije krsti i zove...
koliko je bilo pametnih predloga od akademika, doktora nauka, najiskusnijih ljudi koji znaju kako to funkcionise u inostranstvu, u vezi saobracaja, osiguranja, putnog osiguranja, i - kad dodje do onog cirkusa - nista! ako se njima moze da gaze USTAV i da nesto sto su debelo naplatili i overili da vazi do 2016 poniste i kazu puj pike ne vazi evo doneli smo zakon svi morate ponovo da nam date pare za istu stvar, sve drugo ce im proci.
ja sam ta boodala koja je imala overen AMSS atest za gas do 2016. i otisao sam na reatest, dao ponovo kamaru para da bi mi rekli "a pa ne vazi reatest 5 godina fiksno. vama je rok za zamenu boce 2016. godina, reatest vam vazi do tada."
da vam jos prenesem anegdotu mog druga koji zivi i radi u svajcarskoj a trebao je da putuje kod zenine rodbine u BiH. kazemo mu mi, treba ti zelena karta. on pozove osiguranje, kaze mu covek,
"idite na tu stranicu na internetu ukucajte broj vase polise i izaci ce vam obrazac koji cete odstampati na stampacu."
"ali meni treba zeleni papir"
"pa uzmite zeleni papir u knjizari i odstampajte na njemu. to vazi bez potpisa i pecata"
(I NISTA SE NE DOPLACUJE!)
posle ja odem u Generali i kazem im da se ozbiljno razmisljam da predjem u drugu kucu jer kod njih taj glupi papir kosta 3000din a kod vecine drugih 2000din (a to ionako NIJE dodatno osiguranje za te zemlje kojima hologramska nalepnica i plasticna EU saobracajna nisu dovoljni, vec samo obrazac na kome pise da ste osigurani), i posle nekoliko dana objavi generali da je nova cena 2000din. verovatno je jos mnogo njih izgorela licna pa su se gospoda malo zamislili...
...i probudi se tako zmaj jednog jutra i kaze: GDE JA ZIVIM!?
koliko je bilo pametnih predloga od akademika, doktora nauka, najiskusnijih ljudi koji znaju kako to funkcionise u inostranstvu, u vezi saobracaja, osiguranja, putnog osiguranja, i - kad dodje do onog cirkusa - nista! ako se njima moze da gaze USTAV i da nesto sto su debelo naplatili i overili da vazi do 2016 poniste i kazu puj pike ne vazi evo doneli smo zakon svi morate ponovo da nam date pare za istu stvar, sve drugo ce im proci.
ja sam ta boodala koja je imala overen AMSS atest za gas do 2016. i otisao sam na reatest, dao ponovo kamaru para da bi mi rekli "a pa ne vazi reatest 5 godina fiksno. vama je rok za zamenu boce 2016. godina, reatest vam vazi do tada."
da vam jos prenesem anegdotu mog druga koji zivi i radi u svajcarskoj a trebao je da putuje kod zenine rodbine u BiH. kazemo mu mi, treba ti zelena karta. on pozove osiguranje, kaze mu covek,
"idite na tu stranicu na internetu ukucajte broj vase polise i izaci ce vam obrazac koji cete odstampati na stampacu."
"ali meni treba zeleni papir"
"pa uzmite zeleni papir u knjizari i odstampajte na njemu. to vazi bez potpisa i pecata"

(I NISTA SE NE DOPLACUJE!)
posle ja odem u Generali i kazem im da se ozbiljno razmisljam da predjem u drugu kucu jer kod njih taj glupi papir kosta 3000din a kod vecine drugih 2000din (a to ionako NIJE dodatno osiguranje za te zemlje kojima hologramska nalepnica i plasticna EU saobracajna nisu dovoljni, vec samo obrazac na kome pise da ste osigurani), i posle nekoliko dana objavi generali da je nova cena 2000din. verovatno je jos mnogo njih izgorela licna pa su se gospoda malo zamislili...
...i probudi se tako zmaj jednog jutra i kaze: GDE JA ZIVIM!?

- sErGiO
- Contact:
- Garaža: Alfa Romeo 156SW 1.8TS
- Lokacija: Beograd
- Lokacija: Beograd
Post
Re: Da li ima kraja...
U močvari, u mutnoj vodi gde somovi kroje sudbinu sitnoj ribi.
Purezza di linea e prefezione del meccanismo - Alfa Romeo
l silenzio notturno è stato disturbato bruttamente dalla musica del mio cuore sportivo!
l silenzio notturno è stato disturbato bruttamente dalla musica del mio cuore sportivo!
- alfa&omega
- Garaža: Fiat Punto 1.9 JTD
Fiat Coupe 20 VT
Alfa 155 TS 2.0 16V Sport
Alfa 166 2.4 JTD Distinctive
Alfa 147 1.9 JTD Distinctive
Alfa 156 2.5 V6 24V Distinctive - Lokacija: Prijepolje
- Lokacija: Prijepolje
Post
Re: Da li ima kraja...
Nove, vece akcize na gorivo, evrodizel ce biti 160 dinara... Za litar goriva moze covek lepo da doruckuje
- sErGiO
- Contact:
- Garaža: Alfa Romeo 156SW 1.8TS
- Lokacija: Beograd
- Lokacija: Beograd
Post
Re: Da li ima kraja...

Purezza di linea e prefezione del meccanismo - Alfa Romeo
l silenzio notturno è stato disturbato bruttamente dalla musica del mio cuore sportivo!
l silenzio notturno è stato disturbato bruttamente dalla musica del mio cuore sportivo!
- Alfanatic
- Garaža: Giulia Tributo Italiano 2.0
280 AT8 Q4 '24 Verde Montreal
......................................
ex Giulia 200 '22 Sprint Vesuvio
ex MiTo 1,4 QV 170 '10 Rosso
ex Giulietta 1.4 170 '17 Misano
ex MiTo 1.4 155 '09 Rosso
ex 156 2.0 TS '00 Grigio
ex 145 1.4 Boxer '95 Blue
...................................... - Lokacija: Indjija
- AckeB
- Drug Član
- Garaža: Gtv 916 2.0 Twin Spark Ph2
BMW e63 630i N52B30 6 Spd Manual
Mercedes Benz S210 E270 CDI Avantgarde
Ex Alfa Romeo
- 2001 Alfa Romeo 156 1.8 Twin Spark
- 2000 Alfa Romeo 146 1.9 JTD 8v
- 2005 Alfa Romeo GT 1.9 JTDm 16v - Lokacija: Sremska Kamenica
- Lokacija: Sremska Kamenica (NS)
Post
@sErGiO
Svi znaju svrhu, stuka na vrhu
tu su da kvare i naprave lom
a dole na dnu sudbinu jadnu
mnogima resava nekakav som
Re: Da li ima kraja...

@sErGiO
Svi znaju svrhu, stuka na vrhu
tu su da kvare i naprave lom
a dole na dnu sudbinu jadnu
mnogima resava nekakav som
Un amore, una vita - Alfa Romeo
- erdeljan
- BANOVAN
- Contact:
- Garaža: Beli fijaker
- Lokacija: Malmo
Post
Re: Da li ima kraja...
http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/4813 ... daju-plate
Ja imam sve što mi treba: Parče zemlje, komad neba, koru hleba, i nekog' gore što me gleda!
- sErGiO
- Contact:
- Garaža: Alfa Romeo 156SW 1.8TS
- Lokacija: Beograd
- Lokacija: Beograd
Post
Re: Da li ima kraja...
Ajao pa kad bi objavljivali ko sve ne uplaćuje doprinose i plate morao bi ceo Blic da bude samo o tome. Osim toga mnogo njoh zabole što će da se pojave jednom u novinama na spisku sa još stotinu drugih. Samo inspekcijska kontrola i strogo kažnjavanje.
Purezza di linea e prefezione del meccanismo - Alfa Romeo
l silenzio notturno è stato disturbato bruttamente dalla musica del mio cuore sportivo!
l silenzio notturno è stato disturbato bruttamente dalla musica del mio cuore sportivo!
- Falcon037
- predsednik kluba
- Garaža: -
ex: Alfa 147 JTD 16V
ex: Alfa GT JTDM
Alfa 156 V6 SP2 Azzurra
Alfa Mito MultiAir Turbo - Lokacija: Beograd
- junky01
- Garaža: Ex Alfa Romeo 156 SW 1.9 JTD
Alfa Romeo GT - Lokacija: Krusevac
- Lokacija: Krusevac
Post
Re: Da li ima kraja...
Resili barem po necemu da budu na prvom mestu...izgleda d im je ovo jedini nacin, nazalost. 

- erdeljan
- BANOVAN
- Contact:
- Garaža: Beli fijaker
- Lokacija: Malmo
Post
Re: Da li ima kraja...
Mozda su iz tog dela zemlje resili da prijave firme koje ne namiruju svoje dazbine. Srdjane, slazem se ali treba krenuti od negde...
Ja imam sve što mi treba: Parče zemlje, komad neba, koru hleba, i nekog' gore što me gleda!
- sErGiO
- Contact:
- Garaža: Alfa Romeo 156SW 1.8TS
- Lokacija: Beograd
- Lokacija: Beograd
Post
Re: Da li ima kraja...
Koga ne mrzi da čita, evo jedan fenomenalan tekst:
Tužna biološka priča
Pokušaću da stanje u srpskoj akademskoj sferi sagledam kroz biološku prizmu, tj. da malo „biologiziram“, a samim tim i prilično banalizujem čitavu stvar, te bih da se unapred ogradim – biologija jedne životinjske zajednice, u slici ovog društvenog konstrukta, biće upotrebljena isključivo u formi čiste analogije.
Za našu priču neophodno je makar malo uroniti u razumevanje evoluciono-ekoloških mehanizama prilagođavanja živog sveta na svakojake životne sredine. Osnovna poenta u procesu evolucije bilo koje vrste jeste pronalaženje načina da se preživi i razmnoži u životnim uslovima koji su se menjali od kako je sveta i veka. Na koji je način svaka evoluciona linija izlazila na kraj sa raznoraznim preprekama opstanku, stvar je spleta okolnosti u spoljašnjoj sredini, ali i brojnih mehanizama, često sasvim stohastičkih, koji su vremenom oblikovali genome njihovih predaka. Neki organizmi, kao što su bakterije, uspešno su evoluirali i opstajali ne izlazeći iz svog drevnog konteksta bezjedarne jednoćelijske građe menjajući detalje svog metabolizma ili sitnije gradivne konstrukte. Te su evolucione promene za nas možda sitne, ali sa aspekta bakterijske dobrobiti više su nego zadovoljavajuće i dovoljne. Drugi su se organizmi susretali sa drugačijim unutrašnjim i spoljašnjim okolnostima koje su ih „navele“ da egzistencijalne probleme mogu i moraju rešavati na sasvim drugačije (npr. višećelijske) načine. U konačnici, međutim, svi su ovi organizmi, moramo se složiti, jednako ostvareni – žive i reprodukuju se iako su do tog pobedničkog postolja stigli sasvim različitim putevima.
Poruka koju možemo izvući iz ovih „bioloških istina“, a za potrebe naše društvenjačke analogije, jeste da se uspeh može postići na različite načine, zavisno od „materijala“ od kog smo napravljeni i u skladu sa okolnostima koje su nam zadate. Dok u biologiji, kako smo već rekli, ne smemo suditi o ispravnom, lepom ili ružnom na putu adaptiranja, jer jedini važeći kriterijum jeste isključivo opstanak kako god on bio dosegnut, u ovoj društvenjačkoj analogiji dozvolićemo sebi da se normativno opredeljujemo spram načina na koji svako postiže nivo uspeha. Materijal od kog smo sazdani može biti raznolik, a ovde ne govorimo o genima već o onome što smo naučili u sopstvenoj porodici, u sopstvenom društvu, kakve smo norme usvojili, kakve životne stavove preuzeli – od plemenitog i lepog do sluzavog, smrdljivog, otrovnog, nešto poput, na primer, sluzavih gljiva. Budući da nas ima svakojakih – u basnama se karakterno možemo nazvati vrednim mravima, šarenim leptirićima, brižnim ptičicama u gnezdu, krvoločnim zverima, fatalnim parazitima, koprofagima, itd. – možemo se zapitati ko tu bolje prolazi.
Kako bismo pronašli odgovor na ovo pitanje, okrenućemo se nekim modelima koji postoje u evolucionoj teoriji, a mogu se adekvatno primeniti u zadatoj analogiji. Jedan od najzgodnijih za ovu priču jeste matematički model teorije igara na osnovu kog možemo proceniti koji su oblici ponašanja u određenom kontekstu životnih okolnosti najoptimalniji (to su tzv. evoluciono stabilne strategije, ESS). Teorija igara je poznata i u drugim naukama, recimo ekonomiji, a njen nastanak vezuje se za nobelovca Džona Neša (sećate se filma Blistavi um).
Primenjen u biologiji, ovaj model polazi od postavke da su mogući različiti načini postizanja maksimalne adaptivne vrednosti (biološki, to je sumarna mera preživljavanja i reprodukcije, dok u društvenjačkoj analogiji to može biti bilo šta što je blisko povezano sa društvenim statusom, standardom i sl). Optimalni putevi adaptiranja, naravno, zavisiće, kako u biologiji tako i u društvu, od toga kakvi uslovi vladaju u zajednici. U našoj akademskoj analogiji postavićemo parametre modela na sledeći način: 1) mera adaptivne vrednosti je fakultetska diploma, ali postoje dva načina procene ove vrednosti – prvi je kvalitet i upotrebljivost znanja koje leži iza diplome, a drugi je papir na kome je diploma odštampana; 2) individualno ponašanje u kontekstu prilagođavanja ima, takođe, dva oblika – pošten rad (učenje) ili prevarantsko ponašanje. Model se, inače, zasniva na brojnim kompleksnijim postavkama, ali je na ovom mestu dovoljno reći da se održivost svake strategije zasniva na učestalosti jedinki koje preuzimaju jedan ili drugi pristup u savladavanju životnih okolnosti, što ćemo videti na našem primeru.
Pretpostavimo, prema scenariju broj 1, da je naša mala zajednica takva da izuzetno ceni stručnost, tj. mera uspeha (adaptivne vrednosti) jeste kvalitet znanja. U takvim uslovima, najočigledniji način da pronađete svoje zadovoljavajuće mesto pod suncem jeste da, kao jedinka, sebe prilagođavate kroz akumulaciju znanja i građenje sopstvenih potencijala. Možemo dalje zamisliti, u ovom idiličnom i, čini nam se, najpravičnijem scenariju, da će se vremenom, transgeneracijski (sa roditelja na potomstvo), ovi kvaliteti „brusiti“, postajati sve jasniji, transparentniji i napredniji. Model, međutim, ne predviđa da će ona druga ponašajna strategija nestati u ovakvim okolnostima. Ukoliko sistem funkcioniše po principu poštenog rada (znanja iza diplome), većinske poštenjačine biće veoma naivne i teško će prepoznavati prevaru. Sve dok su malo zastupljeni u zajednici, prevarantima neće biti ugrožen opstanak, a mogu biti i veoma uspešni. Ipak, sa povećanjem broja pokvarenih pojedinaca, i naivci će ponešto naučiti, pa će održivost prevarantskog ponašanja biti sve manja, sve dok se njihov broj opet ne vrati na sasvim nizak nivo. Drugim rečima, selekcija zavisna od učestalosti održavaće prisustvo hohštaplera na niskim granama. Sve ovo, međutim, važi samo ukoliko osnovna mera adaptivne vrednosti ostane ista – kvalitet umesto papirne diplome.
Zamislimo sada mnogo verovatniji scenario društvenih prilika u Srbiji. U formalnom smislu, sve je manje-više u redu – volimo pametne i predane i njima, kroz društveni status, dajemo veće šanse za preživljavanje (i reprodukciju). A kako znamo da je neko baš takav? Logično, ima fakultetsku ili doktorsku diplomu! Dakle, u ovom slučaju, mera adaptivne vrednosti je papir. Mogućnosti za dostizanje ovog cilja su, sada, značajno raznovrsnije – možete pošteno zaraditi svoje zvanje kroz učenje i usavršavanje, a možete i isfolirati celu stvar i prečicom doći do željene medalje. Sa stanovišta društvene adaptivne vrednosti u formi papira, potpuno je svejedno kojim ste putem krenuli. Iako će, po ovom scenariju, prevaranata biti mnogo, pa samim tim su i mehanizmi njihovog prepoznavanja u zajednici bolje razvijeni, opstanak foliranata u velikom broju potpuno je zagarantovan jer kriterijum posedovanja diplome nije doveden u pitanje. Možemo zamisliti i transgeneracijske posledice ovakvog društvenog ambijenta, a to svakako nije negovanje znanja već sve spretnijeg i efikasnijeg foliranja.
Šta bi, prema ovom „evolucionom“ modelu, moglo preokrenuti adaptivnost dve ponašajne strategije u našim prilikama (scenario broj 2)? Prvo, poštenjačine bi se mogle pobuniti i zahtevati proveru zasnovanosti diploma i objavljenih naučnih radova. Ovaj put rešavanja problema nije previše verovatan iz najmanje dva razloga: 1) adaptivni kriterijum je vezan isključivo za papir i ne postoje mehanizmi, ni akademski, ni privredni, ni politički, koji bi verifikaciju diploma uopšte pokrenuli, i 2) prevaranata i smrdljivih oportunista je previše da bi se dostigla kritična masa poštenjačina za izgradnju procedura koje bi eliminisale prevaru. Ne smemo zaboraviti i sledeću stvar – zbog dugovremenskog negovanja oportunizma i foliranja, upravo su takve individue, čast izuzecima, na najcenjenijim položajima u politici, privredi i akademskoj sferi. Bilo bi previše zahtevati od takvih aktera da uruše sami sebe.
Mnogo verovatniji je drugi ishod u razrešenju ovog stanja. Slinavo foliranje, poltronstvo i neznanje, ma kako bili plodonosni kvaliteti na individualnom planu, nisu održive strategije za čitavu zajednicu. Tome, na kraju krajeva, svedočimo već decenijama kroz rapidno propadanje akademske zajednice, društva i države kojima rukovode kvazidiplomirani partijski hohštapleri ili rektorski poltroni.
Kada konačno dotaknemo dno, biće nam neophodne kompetentne poštenjačine. Pitanje je da li će ih tada biti.
Biljana Stojković
Peščanik.net, 24.07.2014.
Tužna biološka priča
Pokušaću da stanje u srpskoj akademskoj sferi sagledam kroz biološku prizmu, tj. da malo „biologiziram“, a samim tim i prilično banalizujem čitavu stvar, te bih da se unapred ogradim – biologija jedne životinjske zajednice, u slici ovog društvenog konstrukta, biće upotrebljena isključivo u formi čiste analogije.
Za našu priču neophodno je makar malo uroniti u razumevanje evoluciono-ekoloških mehanizama prilagođavanja živog sveta na svakojake životne sredine. Osnovna poenta u procesu evolucije bilo koje vrste jeste pronalaženje načina da se preživi i razmnoži u životnim uslovima koji su se menjali od kako je sveta i veka. Na koji je način svaka evoluciona linija izlazila na kraj sa raznoraznim preprekama opstanku, stvar je spleta okolnosti u spoljašnjoj sredini, ali i brojnih mehanizama, često sasvim stohastičkih, koji su vremenom oblikovali genome njihovih predaka. Neki organizmi, kao što su bakterije, uspešno su evoluirali i opstajali ne izlazeći iz svog drevnog konteksta bezjedarne jednoćelijske građe menjajući detalje svog metabolizma ili sitnije gradivne konstrukte. Te su evolucione promene za nas možda sitne, ali sa aspekta bakterijske dobrobiti više su nego zadovoljavajuće i dovoljne. Drugi su se organizmi susretali sa drugačijim unutrašnjim i spoljašnjim okolnostima koje su ih „navele“ da egzistencijalne probleme mogu i moraju rešavati na sasvim drugačije (npr. višećelijske) načine. U konačnici, međutim, svi su ovi organizmi, moramo se složiti, jednako ostvareni – žive i reprodukuju se iako su do tog pobedničkog postolja stigli sasvim različitim putevima.
Poruka koju možemo izvući iz ovih „bioloških istina“, a za potrebe naše društvenjačke analogije, jeste da se uspeh može postići na različite načine, zavisno od „materijala“ od kog smo napravljeni i u skladu sa okolnostima koje su nam zadate. Dok u biologiji, kako smo već rekli, ne smemo suditi o ispravnom, lepom ili ružnom na putu adaptiranja, jer jedini važeći kriterijum jeste isključivo opstanak kako god on bio dosegnut, u ovoj društvenjačkoj analogiji dozvolićemo sebi da se normativno opredeljujemo spram načina na koji svako postiže nivo uspeha. Materijal od kog smo sazdani može biti raznolik, a ovde ne govorimo o genima već o onome što smo naučili u sopstvenoj porodici, u sopstvenom društvu, kakve smo norme usvojili, kakve životne stavove preuzeli – od plemenitog i lepog do sluzavog, smrdljivog, otrovnog, nešto poput, na primer, sluzavih gljiva. Budući da nas ima svakojakih – u basnama se karakterno možemo nazvati vrednim mravima, šarenim leptirićima, brižnim ptičicama u gnezdu, krvoločnim zverima, fatalnim parazitima, koprofagima, itd. – možemo se zapitati ko tu bolje prolazi.
Kako bismo pronašli odgovor na ovo pitanje, okrenućemo se nekim modelima koji postoje u evolucionoj teoriji, a mogu se adekvatno primeniti u zadatoj analogiji. Jedan od najzgodnijih za ovu priču jeste matematički model teorije igara na osnovu kog možemo proceniti koji su oblici ponašanja u određenom kontekstu životnih okolnosti najoptimalniji (to su tzv. evoluciono stabilne strategije, ESS). Teorija igara je poznata i u drugim naukama, recimo ekonomiji, a njen nastanak vezuje se za nobelovca Džona Neša (sećate se filma Blistavi um).
Primenjen u biologiji, ovaj model polazi od postavke da su mogući različiti načini postizanja maksimalne adaptivne vrednosti (biološki, to je sumarna mera preživljavanja i reprodukcije, dok u društvenjačkoj analogiji to može biti bilo šta što je blisko povezano sa društvenim statusom, standardom i sl). Optimalni putevi adaptiranja, naravno, zavisiće, kako u biologiji tako i u društvu, od toga kakvi uslovi vladaju u zajednici. U našoj akademskoj analogiji postavićemo parametre modela na sledeći način: 1) mera adaptivne vrednosti je fakultetska diploma, ali postoje dva načina procene ove vrednosti – prvi je kvalitet i upotrebljivost znanja koje leži iza diplome, a drugi je papir na kome je diploma odštampana; 2) individualno ponašanje u kontekstu prilagođavanja ima, takođe, dva oblika – pošten rad (učenje) ili prevarantsko ponašanje. Model se, inače, zasniva na brojnim kompleksnijim postavkama, ali je na ovom mestu dovoljno reći da se održivost svake strategije zasniva na učestalosti jedinki koje preuzimaju jedan ili drugi pristup u savladavanju životnih okolnosti, što ćemo videti na našem primeru.
Pretpostavimo, prema scenariju broj 1, da je naša mala zajednica takva da izuzetno ceni stručnost, tj. mera uspeha (adaptivne vrednosti) jeste kvalitet znanja. U takvim uslovima, najočigledniji način da pronađete svoje zadovoljavajuće mesto pod suncem jeste da, kao jedinka, sebe prilagođavate kroz akumulaciju znanja i građenje sopstvenih potencijala. Možemo dalje zamisliti, u ovom idiličnom i, čini nam se, najpravičnijem scenariju, da će se vremenom, transgeneracijski (sa roditelja na potomstvo), ovi kvaliteti „brusiti“, postajati sve jasniji, transparentniji i napredniji. Model, međutim, ne predviđa da će ona druga ponašajna strategija nestati u ovakvim okolnostima. Ukoliko sistem funkcioniše po principu poštenog rada (znanja iza diplome), većinske poštenjačine biće veoma naivne i teško će prepoznavati prevaru. Sve dok su malo zastupljeni u zajednici, prevarantima neće biti ugrožen opstanak, a mogu biti i veoma uspešni. Ipak, sa povećanjem broja pokvarenih pojedinaca, i naivci će ponešto naučiti, pa će održivost prevarantskog ponašanja biti sve manja, sve dok se njihov broj opet ne vrati na sasvim nizak nivo. Drugim rečima, selekcija zavisna od učestalosti održavaće prisustvo hohštaplera na niskim granama. Sve ovo, međutim, važi samo ukoliko osnovna mera adaptivne vrednosti ostane ista – kvalitet umesto papirne diplome.
Zamislimo sada mnogo verovatniji scenario društvenih prilika u Srbiji. U formalnom smislu, sve je manje-više u redu – volimo pametne i predane i njima, kroz društveni status, dajemo veće šanse za preživljavanje (i reprodukciju). A kako znamo da je neko baš takav? Logično, ima fakultetsku ili doktorsku diplomu! Dakle, u ovom slučaju, mera adaptivne vrednosti je papir. Mogućnosti za dostizanje ovog cilja su, sada, značajno raznovrsnije – možete pošteno zaraditi svoje zvanje kroz učenje i usavršavanje, a možete i isfolirati celu stvar i prečicom doći do željene medalje. Sa stanovišta društvene adaptivne vrednosti u formi papira, potpuno je svejedno kojim ste putem krenuli. Iako će, po ovom scenariju, prevaranata biti mnogo, pa samim tim su i mehanizmi njihovog prepoznavanja u zajednici bolje razvijeni, opstanak foliranata u velikom broju potpuno je zagarantovan jer kriterijum posedovanja diplome nije doveden u pitanje. Možemo zamisliti i transgeneracijske posledice ovakvog društvenog ambijenta, a to svakako nije negovanje znanja već sve spretnijeg i efikasnijeg foliranja.
Šta bi, prema ovom „evolucionom“ modelu, moglo preokrenuti adaptivnost dve ponašajne strategije u našim prilikama (scenario broj 2)? Prvo, poštenjačine bi se mogle pobuniti i zahtevati proveru zasnovanosti diploma i objavljenih naučnih radova. Ovaj put rešavanja problema nije previše verovatan iz najmanje dva razloga: 1) adaptivni kriterijum je vezan isključivo za papir i ne postoje mehanizmi, ni akademski, ni privredni, ni politički, koji bi verifikaciju diploma uopšte pokrenuli, i 2) prevaranata i smrdljivih oportunista je previše da bi se dostigla kritična masa poštenjačina za izgradnju procedura koje bi eliminisale prevaru. Ne smemo zaboraviti i sledeću stvar – zbog dugovremenskog negovanja oportunizma i foliranja, upravo su takve individue, čast izuzecima, na najcenjenijim položajima u politici, privredi i akademskoj sferi. Bilo bi previše zahtevati od takvih aktera da uruše sami sebe.
Mnogo verovatniji je drugi ishod u razrešenju ovog stanja. Slinavo foliranje, poltronstvo i neznanje, ma kako bili plodonosni kvaliteti na individualnom planu, nisu održive strategije za čitavu zajednicu. Tome, na kraju krajeva, svedočimo već decenijama kroz rapidno propadanje akademske zajednice, društva i države kojima rukovode kvazidiplomirani partijski hohštapleri ili rektorski poltroni.
Kada konačno dotaknemo dno, biće nam neophodne kompetentne poštenjačine. Pitanje je da li će ih tada biti.
Biljana Stojković
Peščanik.net, 24.07.2014.
Purezza di linea e prefezione del meccanismo - Alfa Romeo
l silenzio notturno è stato disturbato bruttamente dalla musica del mio cuore sportivo!
l silenzio notturno è stato disturbato bruttamente dalla musica del mio cuore sportivo!
- AckeB
- Drug Član
- Garaža: Gtv 916 2.0 Twin Spark Ph2
BMW e63 630i N52B30 6 Spd Manual
Mercedes Benz S210 E270 CDI Avantgarde
Ex Alfa Romeo
- 2001 Alfa Romeo 156 1.8 Twin Spark
- 2000 Alfa Romeo 146 1.9 JTD 8v
- 2005 Alfa Romeo GT 1.9 JTDm 16v - Lokacija: Sremska Kamenica
- Lokacija: Sremska Kamenica (NS)
- edin
- Saradnik Uprave
- Garaža: alfa 156 1.9 jtd 2001 tuned end remaped; 2.0 ts RIP
- Lokacija: zemun
- Lokacija: Zemun;Beograd
Post
Re: Da li ima kraja...
Pravo da ti kazem, mrzi me da citam...
“If a car doesn’t make you excited every time you climb inside, then it’s just a tool. And if it’s just a tool, you may as well use the bus”
- Alfanatic
- Garaža: Giulia Tributo Italiano 2.0
280 AT8 Q4 '24 Verde Montreal
......................................
ex Giulia 200 '22 Sprint Vesuvio
ex MiTo 1,4 QV 170 '10 Rosso
ex Giulietta 1.4 170 '17 Misano
ex MiTo 1.4 155 '09 Rosso
ex 156 2.0 TS '00 Grigio
ex 145 1.4 Boxer '95 Blue
...................................... - Lokacija: Indjija
Post
Re: Da li ima kraja...
Vrlo inspirativan tekst sa izvora odakle uglavnom slični stižu
U oko mi najviše upada poslednja rečenica. Nakon decenija samozavaravanja i optičke iluzije kako smo, jel'te, dotakli dno, danas jedino mogu da se pitam - gde je i koliko još duboko to dno!? Pa da konačno nema dalje i da se jednom krene napred...

U oko mi najviše upada poslednja rečenica. Nakon decenija samozavaravanja i optičke iluzije kako smo, jel'te, dotakli dno, danas jedino mogu da se pitam - gde je i koliko još duboko to dno!? Pa da konačno nema dalje i da se jednom krene napred...
ONLY ALFA | FOREVER AND EVER
- edin
- Saradnik Uprave
- Garaža: alfa 156 1.9 jtd 2001 tuned end remaped; 2.0 ts RIP
- Lokacija: zemun
- Lokacija: Zemun;Beograd
Post
Re: Da li ima kraja...
Dotakli smo dno, ali mi i dalje kopamo
I ti punom parom
I ti punom parom

“If a car doesn’t make you excited every time you climb inside, then it’s just a tool. And if it’s just a tool, you may as well use the bus”
- Alfanatic
- Garaža: Giulia Tributo Italiano 2.0
280 AT8 Q4 '24 Verde Montreal
......................................
ex Giulia 200 '22 Sprint Vesuvio
ex MiTo 1,4 QV 170 '10 Rosso
ex Giulietta 1.4 170 '17 Misano
ex MiTo 1.4 155 '09 Rosso
ex 156 2.0 TS '00 Grigio
ex 145 1.4 Boxer '95 Blue
...................................... - Lokacija: Indjija
- elas
- Garaža: Alfa 156 sw 1.9 jtd fulvia
- Lokacija: beograd
- Lokacija: Beograd