Protokomer
- Viper
- Garaža: Alfa Romeo 156 2.0 JTS
Audi Q5 2.0 TDI Quattro
Kawasaki ER-6n
Yamaha Tmax 500 - Lokacija: Kac
- Lokacija: Kać
Post
Protokomer
Šta je to protokomer vazduha?
Protokomer vazduha je davač (senzor) za merenje protoka vazduha. Koristi se na benzinskim i dizel motorima.
Koja je funkcija protokomera vazduha?
Protokomer daje informaciju o trenutnom protoku vazduha; na osnovu ove informacije upravljački uređaj određuje količinu ubrizganog goriva (benzinski motori) ili maksimalnu količinu goriva i količinu izduvnih gasova za recirkulaciju (dizel motori);
Koje vrste protokomera vazduha se najčešće koriste na vozilima i koji su njihovi najčešći kvarovi?
:: protokomer sa "L" klapnom. Primenjuje se na vozilima od otprilike 1985. godine do otprilike 1995. Izrađeni su od aluminijumskog kućišta u kojem je pokretna klapna u obliku slova "L". Ovi protokomeri imaju plastičan crni poklopac koji je fabrički zalepljen i koji NE SME da se otvara. Ovi protokomeri veoma retko otkazuju. Najveći problem kod ovih protokomera su osobe koje smatraju da će skidanjem ovog poklopca i pomeranjem položaja kalibracione opruge bolje podesiti protokomer nego fabrika. Drugi problem ovih protokomera su mehanička oštećenja koja nastaju prilikom saobraćajnih udesa ili na vozilima sa ugrađenim uređajem za pogon na gas. Naime, usled povratnih paljenja smeše u usisnoj grani javlja se nagli i veliki protok zapaljene smeše od motora prema filteru, koji, i pored rasteretnih i povratnih ventila, veoma često mogu oštetiti protokomer. Veoma retko, i to na vozilima koja su prešla izuzetno veliki broj kilometara, može doći do istrošenja potenciometra koji je sastavni deo protokomera.
:: protokomer sa grejnom žicom. Ovi protokomeri obično se nalaze na vozilima proizvedenim od 1990. do 1996. godine. Imaju kućište u obliku plastične cevi na kojoj je elektronski sklop veličine kutije cigareta. Unutar cevi kućišta, na sredini, između rešetki sa obe strane, nalazi se grejna žica od platine debljine 70 mikrometara. Ovu žicu zagreva elektronski sklop protokomera, a hlađena je protokom vazduha. Jačina struje elektronskog sklopa kojom se održava temperatura grejne žice, mera je protoka mase vazduha. Ovi protokomeri su veoma trajni i precizni. Osnovni kvarovi su prekid platinijumske žice i neispravnost elektronskog sklopa.
:: ultrazvučni protokomeri. Ovakvi protokomeri obično imaju aluminijumsko kućište u obliku cevi sa elektronskim sklopom veličine kutije šibica. Unutar cevi, sa dve nasuprotne bočne strane vidljive su samo dve okrugle ravne površine; to su ultrazvučni prijemnik i predajnik. Ovakvi protokomeri koriste doplerov efekat, i skoro da se i ne kvare.
:: Protokomeri koji koriste Karman-Vortex princip. I ovi protokomeri imaju kućište u obliku cevi sa elektronskim sklopom na njemu. Unutar cevi kućišta vidljiv je plastičan umetak koji u preseku ima oblik trapeza. Ovaj umetak prilikom protoka vazduha stvara vrtloženje, čija frekvencija je proporcionalna protoku. Ovakvi protokomeri skoro da se i ne kvare.
:: protokomeri sa vrelim slojem, starije generacije. Obično imaju plastično kućište u obliku cevi, sa umetkom koji je vijcima učvršćen, na kojem se nalaze senzorski elemenat, elektronski sklop i konektor sa četiri električna kontakta. Umetak ima, sa unutrašnje strane cevi, vidljiv metalni deo koji služi za hlađenje elektronike, i senzorski elemenat u vidu tanke pločice u blizini vrha umetka. Nažalost, ovaj senzorski elemenat puca, i to je najčešći kvar ove vrste protokomera. Princip rada veoma je sličan protokomeru sa grejnom žicom. Koriste se na vozilima otprilike od 1992 do 1998 godine.
:: protokomeri sa vrelim slojem, novije generacije. Izgledaju slično kao i prethodni, osim što nemaju velikih metalnih delova na umetku, i imaju pet električnih priključaka na konektoru (na mnogim vozilima koriste se samo četiri, što je vidljivo po broju električnih provodnika na konektoru instalacije vozila). Za stručnjake, ovi protokomeri, kada nema protoka vazduha, imaju izlazni napon signala oko 1V, koji se povećava što je veći protok vazduha od filtera prema motoru, a za obrnut smer protoka (može se desiti prilikom većih pulsacija protoka pri nižim brojevima obrtaja motora) daju smanjenje napona signala ispod 1V. Koriste se na vozilima otprilike posle 1997. godine. U praksi, vek trajanja im je obično 30.000 do 40.000 km. U tom periodu, budući da je u pitanju termički senzor od poluprovodnika, dolazi do lagane promene karakteristika u odnosu na početnu. Protokomer obično funkcioniše, ali više nije dovoljno precizan. Dodatno, loš kvalitet ulja može dodatno da smanji vek trajanja protokomera. Kada se ugasi vreo motor, ulje loše kvalitete jako isparava, i ove pare dolaze do protokomera i menjaju karakteristike senzorskog elementa. Ovo se može prepoznati po umetku koji je masan i sjajan od ulja.
Koji su osnovni simptomi neispravnog protokomera?
:: benzinski motori: nestabilan prazan hod ili se vozilo gasi na praznom hodu, neprimanje gasa, paljenje sijalice za neispravnost motora, mala snaga motora, problemi posebno u radu dok je motor hladan.
:: dizel motori: mala snaga motora i paljenje sijalice za neispravnost motora (na vozilima gde postoji).
Da li je loš filter za vazduh uzrok otkazivanju protokomera?
generalno, krupne čestice prljavštine, koje bi eventualno došle do senzorskog elementa brzinom kojom prolazi vazduh, mogu protokomeru da skrate vek trajanja. Međutim, ne postoji idealan filter, a u praksi nije primećeno da vozila na kojima se koriste originalni filter za vazduh imaju duži vek trajanja protokomera. Kvalitetan filter je, svakako, neophodan.
Da li se u slučaju neispravnosti, menja ceo protokomer ili samo umetak, ako se može odvojiti?
Po pravilu, menja se ceo protokomer, mada se u pojedinim katalozima mogu naći i samo umeci.
Da li se umetak sa jednim kataloškim brojem može zameniti sa drugačijim, ako je fizički jednakih dimenzija ali ima drugačiji kataloški broj?
Po pravilu, mora biti isti kataloški broj. U proizvodnji kod nekih proizvođača ipak, dolazi i do zamene jednog proizvoda sa drugim, koji ima iste karakteristike ali drugačiji kataloški broj. Ovo je obično vidljivo u katalogu rezervnih delova. Česta praksa je i da proizvođeči istom proizvodu daju različite kataloške brojeve za primenu na različitim vozilima.
Kako se proverava ispravnost protokomera?
Automehaničar ili autoelektričar, koji je posebno obučen za dijagnostiku elektronskih sistema, može uz pomoć odgovarajućih instrumenata da proveri stanje protokomera. Drugi način je da se vozilo proba sa drugim (ispravnim) protokomerom. Ovaj drugi način posebno je popularan u servisima koji nemaju potrebnu opremu i ljude obučene za dijagnostiku. Zamena obično ne zahteva više od nekoliko minuta, a razlika u ponašanju vozila je obično veoma vidljiva.
Da li vožnja sa neispravnim protokomerom može izazvati daljnje štete?
Da. Neispravan protokomer može na vozilima novije generacije da izazove deformacije glave motora usled prevelike temperature sagorevanja, što dovodi do nezaptivanja ventila i gubitka kompresije (dizel motori), i do detonacionog sagorevanja (benzinski motori). Nadalje, vozila sa neispravnim protokomerom imaju veću potrošnju goriva, manju snagu i emituju više otrovnih supstanci.
Da li je potrebno redovno kontrolisati stanje protokomera?
Da. Proizvođači vozila obično propisuju radove i provere koje treba provesti na redovnim servisima, pa i probnu vožnju sa proverom svih parametara rada motora, uključujući i protokomer. Ovo se posebno odnosi na vozila novija od otprilike 1997. g. kod kojih je uočeno često otkazivanje protokomera. Nažalost, retke su servisne radionice koje se pridržavaju ovih uputstava, pa neispravnost protokomera obično biva otkrivena tek kada je načinjena i veća šteta na motoru vozila. Kao primer, to su obično vozila sa dizel motorima koja imaju poteškoća sa paljenjem kada je motor hladan. Ukoliko je kompresija ispod dozvoljene, a motor ne troši ulje, najverovatnije je uzrok vožnja sa neispravnim protokomerom, a posledica gubitak kompresije na ventilima.
Ako je protokomer neispravan, osim zamene protokomera, da li je moguće na jeftiniji način otkloniti kvar?
:: Mehaničke neispravnosti (lomovi, deformacije) zahtevaju zamenu protokomera.
:: Protokomeri sa "L" klapnom, kojima je otvaran poklopac, mogu se podesiti preko analizatora izduvnih gasova ili posebnim postupkom preko dijagnostičkih instrumenata, ali samo ako je sve ostalo na motoru ispravno (čiste brizgaljke, pritisak goriva u dozvoljenim granicama, motor mehanički ispravan, ispravan sistem za paljenje...). Ovakav postupak proizvođači vozila ne preporučuju, jer je za to potrebno odgovarajuće znanje i oprema. Dodatno, u slučaju druge neispravnosti ili odstupanja tolerancija nekog dela sistema na motoru, ovo podešavanje može dati loše rezultate. Dodatno, poklopac protokomera koji je otvaran izazvaće sumnju svakog sledećeg automehaničara kod kojega vozilo dođe. Nadalje, po kataloškom broju, koji se obično nalazi baš na poklopcu, može se proveriti samo ispravan tip poklopca a budući da drugih kataloških brojeva na protokomeru nema.
:: Protokomeri sa vrelim slojem, ukoliko imaju promenu signala sa promenom protoka, mogu se dalje koristiti uz primenu FLOW MASTER-a.
Preuzeto sa sajta "ELEKON EXIMPORT" www.elekon1993.co.yu
Protokomer vazduha je davač (senzor) za merenje protoka vazduha. Koristi se na benzinskim i dizel motorima.
Koja je funkcija protokomera vazduha?
Protokomer daje informaciju o trenutnom protoku vazduha; na osnovu ove informacije upravljački uređaj određuje količinu ubrizganog goriva (benzinski motori) ili maksimalnu količinu goriva i količinu izduvnih gasova za recirkulaciju (dizel motori);
Koje vrste protokomera vazduha se najčešće koriste na vozilima i koji su njihovi najčešći kvarovi?
:: protokomer sa "L" klapnom. Primenjuje se na vozilima od otprilike 1985. godine do otprilike 1995. Izrađeni su od aluminijumskog kućišta u kojem je pokretna klapna u obliku slova "L". Ovi protokomeri imaju plastičan crni poklopac koji je fabrički zalepljen i koji NE SME da se otvara. Ovi protokomeri veoma retko otkazuju. Najveći problem kod ovih protokomera su osobe koje smatraju da će skidanjem ovog poklopca i pomeranjem položaja kalibracione opruge bolje podesiti protokomer nego fabrika. Drugi problem ovih protokomera su mehanička oštećenja koja nastaju prilikom saobraćajnih udesa ili na vozilima sa ugrađenim uređajem za pogon na gas. Naime, usled povratnih paljenja smeše u usisnoj grani javlja se nagli i veliki protok zapaljene smeše od motora prema filteru, koji, i pored rasteretnih i povratnih ventila, veoma često mogu oštetiti protokomer. Veoma retko, i to na vozilima koja su prešla izuzetno veliki broj kilometara, može doći do istrošenja potenciometra koji je sastavni deo protokomera.
:: protokomer sa grejnom žicom. Ovi protokomeri obično se nalaze na vozilima proizvedenim od 1990. do 1996. godine. Imaju kućište u obliku plastične cevi na kojoj je elektronski sklop veličine kutije cigareta. Unutar cevi kućišta, na sredini, između rešetki sa obe strane, nalazi se grejna žica od platine debljine 70 mikrometara. Ovu žicu zagreva elektronski sklop protokomera, a hlađena je protokom vazduha. Jačina struje elektronskog sklopa kojom se održava temperatura grejne žice, mera je protoka mase vazduha. Ovi protokomeri su veoma trajni i precizni. Osnovni kvarovi su prekid platinijumske žice i neispravnost elektronskog sklopa.
:: ultrazvučni protokomeri. Ovakvi protokomeri obično imaju aluminijumsko kućište u obliku cevi sa elektronskim sklopom veličine kutije šibica. Unutar cevi, sa dve nasuprotne bočne strane vidljive su samo dve okrugle ravne površine; to su ultrazvučni prijemnik i predajnik. Ovakvi protokomeri koriste doplerov efekat, i skoro da se i ne kvare.
:: Protokomeri koji koriste Karman-Vortex princip. I ovi protokomeri imaju kućište u obliku cevi sa elektronskim sklopom na njemu. Unutar cevi kućišta vidljiv je plastičan umetak koji u preseku ima oblik trapeza. Ovaj umetak prilikom protoka vazduha stvara vrtloženje, čija frekvencija je proporcionalna protoku. Ovakvi protokomeri skoro da se i ne kvare.
:: protokomeri sa vrelim slojem, starije generacije. Obično imaju plastično kućište u obliku cevi, sa umetkom koji je vijcima učvršćen, na kojem se nalaze senzorski elemenat, elektronski sklop i konektor sa četiri električna kontakta. Umetak ima, sa unutrašnje strane cevi, vidljiv metalni deo koji služi za hlađenje elektronike, i senzorski elemenat u vidu tanke pločice u blizini vrha umetka. Nažalost, ovaj senzorski elemenat puca, i to je najčešći kvar ove vrste protokomera. Princip rada veoma je sličan protokomeru sa grejnom žicom. Koriste se na vozilima otprilike od 1992 do 1998 godine.
:: protokomeri sa vrelim slojem, novije generacije. Izgledaju slično kao i prethodni, osim što nemaju velikih metalnih delova na umetku, i imaju pet električnih priključaka na konektoru (na mnogim vozilima koriste se samo četiri, što je vidljivo po broju električnih provodnika na konektoru instalacije vozila). Za stručnjake, ovi protokomeri, kada nema protoka vazduha, imaju izlazni napon signala oko 1V, koji se povećava što je veći protok vazduha od filtera prema motoru, a za obrnut smer protoka (može se desiti prilikom većih pulsacija protoka pri nižim brojevima obrtaja motora) daju smanjenje napona signala ispod 1V. Koriste se na vozilima otprilike posle 1997. godine. U praksi, vek trajanja im je obično 30.000 do 40.000 km. U tom periodu, budući da je u pitanju termički senzor od poluprovodnika, dolazi do lagane promene karakteristika u odnosu na početnu. Protokomer obično funkcioniše, ali više nije dovoljno precizan. Dodatno, loš kvalitet ulja može dodatno da smanji vek trajanja protokomera. Kada se ugasi vreo motor, ulje loše kvalitete jako isparava, i ove pare dolaze do protokomera i menjaju karakteristike senzorskog elementa. Ovo se može prepoznati po umetku koji je masan i sjajan od ulja.
Koji su osnovni simptomi neispravnog protokomera?
:: benzinski motori: nestabilan prazan hod ili se vozilo gasi na praznom hodu, neprimanje gasa, paljenje sijalice za neispravnost motora, mala snaga motora, problemi posebno u radu dok je motor hladan.
:: dizel motori: mala snaga motora i paljenje sijalice za neispravnost motora (na vozilima gde postoji).
Da li je loš filter za vazduh uzrok otkazivanju protokomera?
generalno, krupne čestice prljavštine, koje bi eventualno došle do senzorskog elementa brzinom kojom prolazi vazduh, mogu protokomeru da skrate vek trajanja. Međutim, ne postoji idealan filter, a u praksi nije primećeno da vozila na kojima se koriste originalni filter za vazduh imaju duži vek trajanja protokomera. Kvalitetan filter je, svakako, neophodan.
Da li se u slučaju neispravnosti, menja ceo protokomer ili samo umetak, ako se može odvojiti?
Po pravilu, menja se ceo protokomer, mada se u pojedinim katalozima mogu naći i samo umeci.
Da li se umetak sa jednim kataloškim brojem može zameniti sa drugačijim, ako je fizički jednakih dimenzija ali ima drugačiji kataloški broj?
Po pravilu, mora biti isti kataloški broj. U proizvodnji kod nekih proizvođača ipak, dolazi i do zamene jednog proizvoda sa drugim, koji ima iste karakteristike ali drugačiji kataloški broj. Ovo je obično vidljivo u katalogu rezervnih delova. Česta praksa je i da proizvođeči istom proizvodu daju različite kataloške brojeve za primenu na različitim vozilima.
Kako se proverava ispravnost protokomera?
Automehaničar ili autoelektričar, koji je posebno obučen za dijagnostiku elektronskih sistema, može uz pomoć odgovarajućih instrumenata da proveri stanje protokomera. Drugi način je da se vozilo proba sa drugim (ispravnim) protokomerom. Ovaj drugi način posebno je popularan u servisima koji nemaju potrebnu opremu i ljude obučene za dijagnostiku. Zamena obično ne zahteva više od nekoliko minuta, a razlika u ponašanju vozila je obično veoma vidljiva.
Da li vožnja sa neispravnim protokomerom može izazvati daljnje štete?
Da. Neispravan protokomer može na vozilima novije generacije da izazove deformacije glave motora usled prevelike temperature sagorevanja, što dovodi do nezaptivanja ventila i gubitka kompresije (dizel motori), i do detonacionog sagorevanja (benzinski motori). Nadalje, vozila sa neispravnim protokomerom imaju veću potrošnju goriva, manju snagu i emituju više otrovnih supstanci.
Da li je potrebno redovno kontrolisati stanje protokomera?
Da. Proizvođači vozila obično propisuju radove i provere koje treba provesti na redovnim servisima, pa i probnu vožnju sa proverom svih parametara rada motora, uključujući i protokomer. Ovo se posebno odnosi na vozila novija od otprilike 1997. g. kod kojih je uočeno često otkazivanje protokomera. Nažalost, retke su servisne radionice koje se pridržavaju ovih uputstava, pa neispravnost protokomera obično biva otkrivena tek kada je načinjena i veća šteta na motoru vozila. Kao primer, to su obično vozila sa dizel motorima koja imaju poteškoća sa paljenjem kada je motor hladan. Ukoliko je kompresija ispod dozvoljene, a motor ne troši ulje, najverovatnije je uzrok vožnja sa neispravnim protokomerom, a posledica gubitak kompresije na ventilima.
Ako je protokomer neispravan, osim zamene protokomera, da li je moguće na jeftiniji način otkloniti kvar?
:: Mehaničke neispravnosti (lomovi, deformacije) zahtevaju zamenu protokomera.
:: Protokomeri sa "L" klapnom, kojima je otvaran poklopac, mogu se podesiti preko analizatora izduvnih gasova ili posebnim postupkom preko dijagnostičkih instrumenata, ali samo ako je sve ostalo na motoru ispravno (čiste brizgaljke, pritisak goriva u dozvoljenim granicama, motor mehanički ispravan, ispravan sistem za paljenje...). Ovakav postupak proizvođači vozila ne preporučuju, jer je za to potrebno odgovarajuće znanje i oprema. Dodatno, u slučaju druge neispravnosti ili odstupanja tolerancija nekog dela sistema na motoru, ovo podešavanje može dati loše rezultate. Dodatno, poklopac protokomera koji je otvaran izazvaće sumnju svakog sledećeg automehaničara kod kojega vozilo dođe. Nadalje, po kataloškom broju, koji se obično nalazi baš na poklopcu, može se proveriti samo ispravan tip poklopca a budući da drugih kataloških brojeva na protokomeru nema.
:: Protokomeri sa vrelim slojem, ukoliko imaju promenu signala sa promenom protoka, mogu se dalje koristiti uz primenu FLOW MASTER-a.
Preuzeto sa sajta "ELEKON EXIMPORT" www.elekon1993.co.yu
"I lived with you for twenty years: how many deeds,events and men went by! Today, i remember them,each and every one.I have, for Alfa the tenderness of a first love.The pure affection of a child for his mother."
Enzo Ferrari
Enzo Ferrari
- dejan555
- Garaža: 147 2.0 TS selespeed
Piaggio X8 200ccm - Lokacija: Klagenfurt am Wörthersee
Post
Re: Protokomer
Odlično !
Ajde još neko da da sličice ili opis gde se nalazi protokomer
na nekim češćim modelim motora (2.0 me najviše interesuje za početak )
Interesuje me i kako se protokomer zove na engleskom i nemačkom
da mogu malo da goolujem.
Ajde još neko da da sličice ili opis gde se nalazi protokomer
na nekim češćim modelim motora (2.0 me najviše interesuje za početak )
Interesuje me i kako se protokomer zove na engleskom i nemačkom
da mogu malo da goolujem.
- ale944
- Contact:
- Garaža: Porsche 944 turbo, Alfa 147 selespeed,Alfa Crosswagon, Panda 0.9
- Lokacija: Beograd
Post
ne mozes da promasis
na 147 je hot film type air flow meter , za googlanje AFM, AMM, Bosch HFM5...
recimo..
http://www.guzzimental.com/documents/al ... ensors.pdf
Re: Protokomer
plasticna "tuba" sa konektorom na crnom debelom crevu za vazduh izmedju motora i akumulatoraAjde još neko da da sličice ili opis gde se nalazi protokomer
ne mozes da promasis
na 147 je hot film type air flow meter , za googlanje AFM, AMM, Bosch HFM5...
recimo..
http://www.guzzimental.com/documents/al ... ensors.pdf
http://www.novaspeed.rs ChipTuning
- Blade
- Drug Član
- Contact:
- Garaža: Alfa Romeo 156 TI (Chadjava)
Alfa Romeo 156 V6 SP2 '02
Alfa Romeo 33 Veloce `88
Alfa Romeo 33 Permanent 4
Alfa Romeo 166 3.2
Ex: Alfa Romeo 33 S2 QV `89 part car
Ex: Alfa Romeo 156 2.5 V6 SP3 '01
Ex: Alfa Romeo 33 S3 part car
Ex: Alfa Romeo 33 S2 1.7 QV part car
Ex: 33 S1 1.3 - Lokacija: Zemun
- Lokacija: Zemun
Post
Re: Protokomer
Skroz dobar tekst, nego ono da se ovi sa L klapnom retko kvare nije mi jasno a skoro svi sa njima imaju problema, ja sa dva ne otvarana tek sam resio problem kada sam otvorio treci i rastelovao ga
Jednom alfa uvek alfa !!!
Prva. druga serija 33 1.7 Veloce
Druga. treca serija 33 Permanent 4
Treca. Macchina bella 1.9 16v
Četvrta. 156 V6 Sp2 ili TI work in progress
Peta. 166 FL 3.2
Prva. druga serija 33 1.7 Veloce
Druga. treca serija 33 Permanent 4
Treca. Macchina bella 1.9 16v
Četvrta. 156 V6 Sp2 ili TI work in progress
Peta. 166 FL 3.2
- Alex156
- Garaža: Alfa Romeo 156 2.5v6 (2002)
- Lokacija: Borca
- JaMaL
- Garaža: 75 TS
75 TB - Lokacija: Severno od Albukerkija
- Lokacija: Bgd
Post
Re: Protokomer
Pa ti sa L klapnom se tesko kvare pod normalnim radnim uslovima... kada uzmes u obzir da se kao prosecna starost automobila u EU uzima 5 god. u Nekim zemljama i manje... znaci da oni racunaju da ce svaki deo raditi sigurno toliko...
Neka uzmemo i 10 god. nijedan L protokomer nece umreti za to vreme jer je neunistiv fizicki... ono sto njega ubije je otvaranje... dakle prasina i drugi zagadjivaci koji udju u kuciste i trosenje magnetne trake po kojoj se krece igla... sve to ima svoj vek trajanja... koji je ocigledno veci od 10 god... vecina nas ima L protokomere koji traju 20+ godina... za sta nisu realno ni bili namenjeni...
Dok ovi novi koji su mnogo osetljiviji na razne zagadjivace i uticaje sredine crkavaju i posle 2-3 god. sto nije nista cudno na danasnjim kolima... ali rade bolje definitivno...
Doduse i nasi automobili se mogu prebaciti na novi tip protokomera ali to nije jeftino... Imas recimo japanske firme izmedju ostalih koje pravei kontrolere koji mogu da prevode signale izmedju svih vrsta AFM-ova tako da mozes da gurnes bilo koji na auto... nebitno koji je imao pre toga... na TS 8v konkretno daje oko 15-16ks razlike... sto nije malo... samo zbog razlike u afm-u...
Neka uzmemo i 10 god. nijedan L protokomer nece umreti za to vreme jer je neunistiv fizicki... ono sto njega ubije je otvaranje... dakle prasina i drugi zagadjivaci koji udju u kuciste i trosenje magnetne trake po kojoj se krece igla... sve to ima svoj vek trajanja... koji je ocigledno veci od 10 god... vecina nas ima L protokomere koji traju 20+ godina... za sta nisu realno ni bili namenjeni...
Dok ovi novi koji su mnogo osetljiviji na razne zagadjivace i uticaje sredine crkavaju i posle 2-3 god. sto nije nista cudno na danasnjim kolima... ali rade bolje definitivno...
Doduse i nasi automobili se mogu prebaciti na novi tip protokomera ali to nije jeftino... Imas recimo japanske firme izmedju ostalih koje pravei kontrolere koji mogu da prevode signale izmedju svih vrsta AFM-ova tako da mozes da gurnes bilo koji na auto... nebitno koji je imao pre toga... na TS 8v konkretno daje oko 15-16ks razlike... sto nije malo... samo zbog razlike u afm-u...
- ale944
- Contact:
- Garaža: Porsche 944 turbo, Alfa 147 selespeed,Alfa Crosswagon, Panda 0.9
- Lokacija: Beograd
Post
Re: Protokomer
evo jos jedan lep tekst na temu protokomera (jeste da su vw uzeti za primer, ali isti je princip)
http://www.auto-consulting.it/DWN/Mass_ ... sensor.pdf
http://www.auto-consulting.it/DWN/Mass_ ... sensor.pdf
http://www.novaspeed.rs ChipTuning
- ale944
- Contact:
- Garaža: Porsche 944 turbo, Alfa 147 selespeed,Alfa Crosswagon, Panda 0.9
- Lokacija: Beograd
Post
slicne stvari postoje i za starije porschee, kitovi vaf2maf, i realno dobijena poboljsanja nisu ni blizu 10%, izmereno na dyno-u
druga je prica ako se protokomer malo naljuti pa nalije malo vise goriva nego sto je fabrika predvidela, tu se moze izvuci neki konjic, ali ista prica vazi i ako zadrzis klapnomer i nabacis dodatnog goriva (chipom, diznama, pritiskom, kako god..)
preciznost je svakako na strani maf-ova..
Re: Protokomer
ovo bih ipak uzeo sa dosta rezerve, jeste da su protokomeri sa klapnom restriktivni, ali ne bas toliko da udave 10% snage motora.na TS 8v konkretno daje oko 15-16ks razlike...
slicne stvari postoje i za starije porschee, kitovi vaf2maf, i realno dobijena poboljsanja nisu ni blizu 10%, izmereno na dyno-u
druga je prica ako se protokomer malo naljuti pa nalije malo vise goriva nego sto je fabrika predvidela, tu se moze izvuci neki konjic, ali ista prica vazi i ako zadrzis klapnomer i nabacis dodatnog goriva (chipom, diznama, pritiskom, kako god..)
preciznost je svakako na strani maf-ova..
http://www.novaspeed.rs ChipTuning
- lux
- Garaža: 147 1.6 TS 77kw
- Lokacija: Gornji Milanovac
Post
Re: Protokomer
Jedmo konkretno pitanje.Koju ulogu ima protokomer u radu motora kada se koristi plin?U mom konkretnom slucaju motor na benzinu radi kao na tri cilindra.Trokira i ne vuce kako treba , a kada se prebaci na plin posle 2300 obrtaja prede kao macka.Motor je 1.6 ts sa metalnom usisnom glavom iobicnim plinskim uredjajem na kojeg sam prezadovoljan kako radi.146tica je 98"godiste.E da li su u pitanju brizgaljke ili protikomer ?
- dekideki
- Drug Član
- Garaža: 2001. Alfa Romeo 156 2.0 16V
- Lokacija: Cukarica
- Lokacija: Beograd
Post
Re: Protokomer
ako imas obican obican venturi, kad prebacis na gas, pretvorio si motor u prost karburator motor koji povuce gas ili ne povuce. nista drugo sem vakuma ne diktira koliko ce isparivac isporuciti gasa. znaci: kad prebacis na gas, nema veze s celom pricom ni lambda sonda, ni protokomer, nista.
kod mene je LCS. imam komp koji radi u potpunosti zajedno sa ECU i svim citacima koji diktiraju smeshu, pa shodno tome odvrce ili zavrce elekticnu slavinu sa 255 polozaja 0-100% otvorenosti.
*kad ti radi na benzin, velika je verovatnoca da su brizgaljke, a najlakse ti je da metodom zamene iskljucis protokomer, svakako proveri prvo to.
kod mene je LCS. imam komp koji radi u potpunosti zajedno sa ECU i svim citacima koji diktiraju smeshu, pa shodno tome odvrce ili zavrce elekticnu slavinu sa 255 polozaja 0-100% otvorenosti.
*kad ti radi na benzin, velika je verovatnoca da su brizgaljke, a najlakse ti je da metodom zamene iskljucis protokomer, svakako proveri prvo to.
- ale944
- Contact:
- Garaža: Porsche 944 turbo, Alfa 147 selespeed,Alfa Crosswagon, Panda 0.9
- Lokacija: Beograd
Post
Re: Protokomer
protokomer ima veze i to velike kod sistema kojima ecu radi i paljenje, zato sto mapa paljenja ima dve ose, obrtaji i load, a upravo je load velicina koju daje protokomer.
http://www.novaspeed.rs ChipTuning
- milosks
- Lokacija: krusevac
Post
Re: Protokomer
svaka cast za tekst.....vredi puno a najvise ova recenica....Ovi protokomeri veoma retko otkazuju. Najveći problem kod ovih protokomera su osobe koje smatraju da će skidanjem ovog poklopca i pomeranjem položaja kalibracione opruge bolje podesiti protokomer nego fabrika.
- ale944
- Contact:
- Garaža: Porsche 944 turbo, Alfa 147 selespeed,Alfa Crosswagon, Panda 0.9
- Lokacija: Beograd
Post
Re: Protokomer
a sta cemo kad zupcanik opruge preskoci sam u neotvaranom protokomeru ? - desava se, matore su to sprave, plus recimo neka detonacija od plina i slicno... i ti imas neotvaran protokomer i mislis to je to, i uopste ne pomisljas da ti mozda bas on pravi problem ?Najveći problem kod ovih protokomera su osobe koje smatraju da će skidanjem ovog poklopca i pomeranjem položaja kalibracione opruge bolje podesiti protokomer nego fabrika.
http://www.novaspeed.rs ChipTuning
- DJOLLE
- Garaža: AlfaROMEO 155TS 1.8 8V Super
- Lokacija: Kosovska Mitrovica
Post
Re: Protokomer
Svaka cast za detaljno objasnjenje u vezi protokomera....
Citam sad ove komentare pa se malo zapitah i ja ....
Nisam dugo vozio na benzin od kako je cena od 26din po litru skocila na100din, a to je dobrih 8-9 meseci....jbg ... E sada pojavio se ocekivani problem... zamenio sam filter goriva ocistio brizgaljke u ultrazvucnoj kadi,dolio benzin i krenuo da ga malo provozam... desava se to da ne prima gas kako treba,na trenutak probije i povuce,tacnije kada potopim papucicu gasa nesto kao da ga gusi a onda kada oduzmem gas ne... Sada ga vozim svakog dana na benzin nadam se da ce da se vrati u normalu... ili.......
P.S. Dugo me nije bilo na forumu,obaveze oko faxa a na sve to rikne komp...tako da ne bi voleo da bude ono samo kad mi trba nesto tu sam...
POzz
Citam sad ove komentare pa se malo zapitah i ja ....
Nisam dugo vozio na benzin od kako je cena od 26din po litru skocila na100din, a to je dobrih 8-9 meseci....jbg ... E sada pojavio se ocekivani problem... zamenio sam filter goriva ocistio brizgaljke u ultrazvucnoj kadi,dolio benzin i krenuo da ga malo provozam... desava se to da ne prima gas kako treba,na trenutak probije i povuce,tacnije kada potopim papucicu gasa nesto kao da ga gusi a onda kada oduzmem gas ne... Sada ga vozim svakog dana na benzin nadam se da ce da se vrati u normalu... ili.......
P.S. Dugo me nije bilo na forumu,obaveze oko faxa a na sve to rikne komp...tako da ne bi voleo da bude ono samo kad mi trba nesto tu sam...
POzz
BELI GROM
-
ki
- Drug Član
Post
ale944: Obzirom da delimo istu nesrecu od protokomera, kako je najlakse kalibrisati citavu stvar?
Re: Protokomer
Ima jos jedan problem koji se ne mozhe reshiti bez otvaranja, vremenom se potroshe klizachi pa ecu ostaje bez signala.ale944 napisao:a sta cemo kad zupcanik opruge preskoci sam u neotvaranom protokomeru ? - desava se, matore su to sprave, plus recimo neka detonacija od plina i slicno... i ti imas neotvaran protokomer i mislis to je to, i uopste ne pomisljas da ti mozda bas on pravi problem ?Najveći problem kod ovih protokomera su osobe koje smatraju da će skidanjem ovog poklopca i pomeranjem položaja kalibracione opruge bolje podesiti protokomer nego fabrika.
ale944: Obzirom da delimo istu nesrecu od protokomera, kako je najlakse kalibrisati citavu stvar?
- ale944
- Contact:
- Garaža: Porsche 944 turbo, Alfa 147 selespeed,Alfa Crosswagon, Panda 0.9
- Lokacija: Beograd
Post
u sustini sa ganim analizatorom bi bilo najbolje ako imas, ali ako nemas, moze i preko sonde, nece biti mozda idealno fabricki,ali ce biti sasvim zadovoljavajuce.
inace i kod njih postoje dva tipa, razlika je u obliku izlaznog signala koji daju:
evo jedan jako lep tekst o klapnomerima
http://the944.com/afm.htm
Re: Protokomer
paaa...ja uvek pratim smesu preko l.sonde, i naravno sve druge stvari koje uticu na kolicinu goriva moraju biti ispravne (ect...), takodje imas i jedan srafic uvucen , najcesce imbus, to je by-pass klapne, vazduh koji ide tuda se ne meriu, i sluzi za regulisanje CO na leru, ako ima vise CO od dozvoljenog , onda malo otpustis itd...ale944: Obzirom da delimo istu nesrecu od protokomera, kako je najlakse kalibrisati citavu stvar?
u sustini sa ganim analizatorom bi bilo najbolje ako imas, ali ako nemas, moze i preko sonde, nece biti mozda idealno fabricki,ali ce biti sasvim zadovoljavajuce.
inace i kod njih postoje dva tipa, razlika je u obliku izlaznog signala koji daju:
evo jedan jako lep tekst o klapnomerima
http://the944.com/afm.htm
http://www.novaspeed.rs ChipTuning
- JaMaL
- Garaža: 75 TS
75 TB - Lokacija: Severno od Albukerkija
- Lokacija: Bgd
Post
Re: Protokomer
Imam malo glupo pitanje... tj. nije kada razmislis o njemu...
kada vec kalibrises preko sonde ili gas analyzera... kako znas koje su fabricke vrednosti... ni jedan motor ne radi uvek ni priblizno 14.7:1... opet u beogradu je to ~13.7:1 , korekcija zbog nadmorske visine, temperature, vlaznosti... itd... ?
kako znas kada si potrefio vrednost...
ako je vec star 20 god... i magnet se izlizao... dakle daju drugi otpor i ako se i ruka pomerila? onda je to toliko pomereno da ti mozes mozda da namestis 0-2500 rpma... recimo... ali sta sa 5000-6000-7000 kako znas da li tu motor treba da radi na 11,5:1 ili 16:1? posto je mapa "vs load" koja ti je referentna tacka i kako proveravas otpor/voltazu u radu?
kada vec kalibrises preko sonde ili gas analyzera... kako znas koje su fabricke vrednosti... ni jedan motor ne radi uvek ni priblizno 14.7:1... opet u beogradu je to ~13.7:1 , korekcija zbog nadmorske visine, temperature, vlaznosti... itd... ?
kako znas kada si potrefio vrednost...
ako je vec star 20 god... i magnet se izlizao... dakle daju drugi otpor i ako se i ruka pomerila? onda je to toliko pomereno da ti mozes mozda da namestis 0-2500 rpma... recimo... ali sta sa 5000-6000-7000 kako znas da li tu motor treba da radi na 11,5:1 ili 16:1? posto je mapa "vs load" koja ti je referentna tacka i kako proveravas otpor/voltazu u radu?
- ale944
- Contact:
- Garaža: Porsche 944 turbo, Alfa 147 selespeed,Alfa Crosswagon, Panda 0.9
- Lokacija: Beograd
Post
najprostija metoda je da recimo CO imbus bude odvrnut za oko 2 kruga (1.5-2.5) , auto radi na leru, otvoren protokomer, i dok radi motor, rukom malo pomeris klizac u jednom i drugom pravcu, i posmatras sta se desava, pri pomeranju ka "otvorenijem" polozaju u jednom trenutku ce da pocnu da padaju obrtaju (ovo vazi za sisteme koji nemaju step motor za ler nego stari tip boschovog bimetalnog regulatora, kod tebe na 1.8t bi trebao da je bas taj) .
kad pocnu da padaju obrtaji dostigao si neku max bogatu smesu, recimo 11-12:1, i u tom polozaju ce ti auto nalivati onako bas poprilicno..
obrnuto, u suprotnom smeru ides ka siromasnijoj smesi , pa probas vise polozaja i vidis otprilike gde se auto najbolje ponasa.
ako imas air/fuel cukicu ili izvedeno merenje napona sa sonde, otkaci sondu sa ecua, da ne bi radio korekciju, resetuj ecu, pa prati siganal, i trudi se da ga dovedes u neko normalno stanje (0.3-0.7 v recimo) u nekom rezimu krstarenja na 3krpm na malom gasu. kad si nasao taj polozaj na protokomeru, to bi otprilike bilo to. vratis sondu pa ce ecu raditi minimalne korekcije, jer da je sonda bila zakacena, ecu bi koriogovao smesu sta god ti radio sa protokomerom, naravno do izvesne granice.
Re: Protokomer
14.7:1 je maseni odnos, kg/kg, tako da je svuda i uvek isti.ni jedan motor ne radi uvek ni priblizno 14.7:1... opet u beogradu je to ~13.7:1
ma daleko od toga da ga mozes podesiti da ti uvek i u svakom rezimu radi sa idealnom smesom, ipak su to matore sprave i stari sistemi ubrizgavanja, pod podesenim smatram da auto ide dobro, a ne kakvi su izduvni gasovikako znas kada si potrefio vrednost...
najprostija metoda je da recimo CO imbus bude odvrnut za oko 2 kruga (1.5-2.5) , auto radi na leru, otvoren protokomer, i dok radi motor, rukom malo pomeris klizac u jednom i drugom pravcu, i posmatras sta se desava, pri pomeranju ka "otvorenijem" polozaju u jednom trenutku ce da pocnu da padaju obrtaju (ovo vazi za sisteme koji nemaju step motor za ler nego stari tip boschovog bimetalnog regulatora, kod tebe na 1.8t bi trebao da je bas taj) .
kad pocnu da padaju obrtaji dostigao si neku max bogatu smesu, recimo 11-12:1, i u tom polozaju ce ti auto nalivati onako bas poprilicno..
obrnuto, u suprotnom smeru ides ka siromasnijoj smesi , pa probas vise polozaja i vidis otprilike gde se auto najbolje ponasa.
ako imas air/fuel cukicu ili izvedeno merenje napona sa sonde, otkaci sondu sa ecua, da ne bi radio korekciju, resetuj ecu, pa prati siganal, i trudi se da ga dovedes u neko normalno stanje (0.3-0.7 v recimo) u nekom rezimu krstarenja na 3krpm na malom gasu. kad si nasao taj polozaj na protokomeru, to bi otprilike bilo to. vratis sondu pa ce ecu raditi minimalne korekcije, jer da je sonda bila zakacena, ecu bi koriogovao smesu sta god ti radio sa protokomerom, naravno do izvesne granice.
http://www.novaspeed.rs ChipTuning
- JaMaL
- Garaža: 75 TS
75 TB - Lokacija: Severno od Albukerkija
- Lokacija: Bgd
Post
ali to ne radi ni kod atmoa da ga teras 14.7:1...da citiram:
moje misljenje je uvek na sigurnosti... dakle bolje da nastelujem auto na 6000 rpma a ispod toga ne moze biti toliko lose, malo vishe ce trositi ali jbg ako ne vozis auto na 6000 steluj ga dokle ga vozis... bolje 50e vishe za benzin nego 500 za motor kada vec pricamo o relikvijama od ubrizgavanja...
Re: Protokomer
ok, bese kasno pomesao sam nesto drugo psig14.7:1 je maseni odnos, kg/kg, tako da je svuda i uvek isti.
ali to ne radi ni kod atmoa da ga teras 14.7:1...da citiram:
kod turba je mnogo zeznutije zbog detonacija... na nasem benzinu i sa ovakvim starim paljenjima iznad 11:1-12:1 ne bih isao... bolje je zaliti ga na vishim obrtajima nego spaliti ventile i istopiti klipove od siromasne smese...In naturally aspirated engines powered by octane, maximum power is frequently reached at AFRs ranging from 12.5 - 13.3:1 or λ of 0.850 - 0.901.
moje misljenje je uvek na sigurnosti... dakle bolje da nastelujem auto na 6000 rpma a ispod toga ne moze biti toliko lose, malo vishe ce trositi ali jbg ako ne vozis auto na 6000 steluj ga dokle ga vozis... bolje 50e vishe za benzin nego 500 za motor kada vec pricamo o relikvijama od ubrizgavanja...
da kod mene je bio bas taj... nije ovo cudo imalo ni lambdu ni step cista analogija...stari tip boschovog bimetalnog regulatora
- Blade
- Drug Član
- Contact:
- Garaža: Alfa Romeo 156 TI (Chadjava)
Alfa Romeo 156 V6 SP2 '02
Alfa Romeo 33 Veloce `88
Alfa Romeo 33 Permanent 4
Alfa Romeo 166 3.2
Ex: Alfa Romeo 33 S2 QV `89 part car
Ex: Alfa Romeo 156 2.5 V6 SP3 '01
Ex: Alfa Romeo 33 S3 part car
Ex: Alfa Romeo 33 S2 1.7 QV part car
Ex: 33 S1 1.3 - Lokacija: Zemun
- Lokacija: Zemun
Post
Re: Protokomer
Lepo rece ale, ja sam tako ubo kod mene malo prema bogatijoj pa malo siromasna i na kraju kada je bila nekako u svim rezimima rada po mom osecaju kako treba kod drugara na tehnickom odvrnuo malo vise goriva (bogatija) Jer su izduvni gasovi bili malih vrednosti. I ja panicim od siromasne smese
Nego nesto sam hteo opet da cacnem jer malko vise trosi, da probam da bas ustelujem vrednosti koje si spomenuo na sondi, te vrednosti da budu u tom promeru dok je sonda bas zagrejana ili zagrejana na leru
Nego nesto sam hteo opet da cacnem jer malko vise trosi, da probam da bas ustelujem vrednosti koje si spomenuo na sondi, te vrednosti da budu u tom promeru dok je sonda bas zagrejana ili zagrejana na leru
Jednom alfa uvek alfa !!!
Prva. druga serija 33 1.7 Veloce
Druga. treca serija 33 Permanent 4
Treca. Macchina bella 1.9 16v
Četvrta. 156 V6 Sp2 ili TI work in progress
Peta. 166 FL 3.2
Prva. druga serija 33 1.7 Veloce
Druga. treca serija 33 Permanent 4
Treca. Macchina bella 1.9 16v
Četvrta. 156 V6 Sp2 ili TI work in progress
Peta. 166 FL 3.2
- ale944
- Contact:
- Garaža: Porsche 944 turbo, Alfa 147 selespeed,Alfa Crosswagon, Panda 0.9
- Lokacija: Beograd
Post
ako pogledas mapu goriva, videces da polja na vecim opterecenima imaju enrichment, tj. neki vrednost iznad stehiometrijske (idealne).
prosto receno, afm daje podatak o kolicini vazduha, a ecu onda "gleda" u tabelu koju smesu da pravi za tu kolicinu vazduha, siromasniju na malim opterecenjima i bogatiju na vecim, ili kako ga vec izmapiras.
posto nemas l.sondu , tvoj ecu nema opciju korekcije, nego ce raditi samo po signalu protokomera i tabeli, najjednostavnije za podesavanje. (isto kao i moj)
naravno jako bi pametno bilo da ubacis sondu, i izvedes pokazivanje u kabinu, tako da uvek znas sta se desava.
Re: Protokomer
jedno je stehiometrijski odnos (14.7:1) a drugo max power odnos. tacno je da ce pri lambda 0.8-0.9 biti max snaga, ali ce sagorevanje biti nepotpuno, isto tako max ekonomija se postize pri lambda 1.1Quote:
In naturally aspirated engines powered by octane, maximum power is frequently reached at AFRs ranging from 12.5 - 13.3:1 or λ of 0.850 - 0.901.
svaki, posebno ovi stariji ecu-i , rade upravo to, tj. obogacuju smesu na boostu, tako da iako ti namestis protokomer na neku optimalnu smesu na malom loadu, kad zabodes gas ecu ce automatski obogatiti smesu , bas do tih 12 ili 13:1 , zavisi kako je izmapiran.kod turba je mnogo zeznutije zbog detonacija... na nasem benzinu i sa ovakvim starim paljenjima iznad 11:1-12:1 ne bih isao... bolje je zaliti ga na vishim obrtajima nego spaliti ventile i istopiti klipove od siromasne smese...
ako pogledas mapu goriva, videces da polja na vecim opterecenima imaju enrichment, tj. neki vrednost iznad stehiometrijske (idealne).
prosto receno, afm daje podatak o kolicini vazduha, a ecu onda "gleda" u tabelu koju smesu da pravi za tu kolicinu vazduha, siromasniju na malim opterecenjima i bogatiju na vecim, ili kako ga vec izmapiras.
posto nemas l.sondu , tvoj ecu nema opciju korekcije, nego ce raditi samo po signalu protokomera i tabeli, najjednostavnije za podesavanje. (isto kao i moj)
naravno jako bi pametno bilo da ubacis sondu, i izvedes pokazivanje u kabinu, tako da uvek znas sta se desava.
xexe, kad teras plin nema nista od tih problema. mnogo puta mi se desavalo da na preko 1 bar ostanem u siromasnoj smesi, ili cak bez goriva, bes ikakvih posledica po motor. kod plina siromasna smesa vodi ka nizim temperaturama, obrnuto od benzina, i nema knocka koji ustvari i uzrokuje nenormalno visoke temperature.kod turba je mnogo zeznutije zbog detonacija... na nasem benzinu i sa ovakvim starim paljenjima iznad 11:1-12:1 ne bih isao... bolje je zaliti ga na vishim obrtajima nego spaliti ventile i istopiti klipove od siromasne smese...
to bi ecu trebao sam da odradi, kao sto rekoh, jer je u tabeli goriva za tim opterecenjima vec predvidjeno da radi sa bogatom smesom, dok ce na nozim raditi sa stehiometrijskom.dakle bolje da nastelujem auto na 6000 rpma a ispod toga ne moze biti toliko lose, malo vishe ce trositi ali jbg ako ne vozis auto na 6000 steluj ga dokle ga vozis...
http://www.novaspeed.rs ChipTuning
- ale944
- Contact:
- Garaža: Porsche 944 turbo, Alfa 147 selespeed,Alfa Crosswagon, Panda 0.9
- Lokacija: Beograd
- JaMaL
- Garaža: 75 TS
75 TB - Lokacija: Severno od Albukerkija
- Lokacija: Bgd