Kad je zastava označila početak prvog svetskog šampionata F1 13. maja 1950. u Silverstonu, uveliko se znalo ko će prvi preći ciljnu ravninu. Alfa Romeo 158 je time samo nastavio trogodišnju dominaciju na svetskim trkalištima. Jedna "Alfetta" ("mala Alfa" na italijanskom - zbog svog kompaktnog dizajna) ostavila je konkurenciju dva kruga iza sebe.
Ono što je bilo najneverovatnije je da je pobedio auto dizajniran 13 godina pre toga. Kad je nacistička vlada sve napore uložila u auto-trke, naravno da je imala uspeha zbog neverovatnih stredstava, stručnjaka i tehnologije za to vreme. Ostale nacije nisu mogle da isprate nalet novih tehnologija. Italija okreće leđa Gran-pri automobilima i počinje sa proizvodnjom automobila za "Voiturette" klasu, koja je slična današnjoj Formuli 2 ili Formuli 3000. Gioacchino Colombo dizajnira novu Alfu Romeo 158 ("15" od 1.500ccm a "8" od 8 rednih cilindara) za Alfa Romeo i njenog šefa Orazio Satta-u.
Redni osmak sa superpunjacem je postizao skoro 200bhp na 7.000rpm. Motor je imao kompresor tipa Roots koji je obezbedjivao nadpritisak od 17.6psi i dve bregaste osovine. Blok motora je bio izliven od magnezijuma i sto je bilo jos neobicnije za to vreme, bio je iz dva odvojena dela spojena zajednickom glavom. i ostali vitalni delovi su bili od istog materijala. Radilica je proizvedena od hrom-nikl materijala, pa je ceo motor imao masu samo 165kg.
Villoresi i Biondetti su bili najbrzi (1-2) na prvoj trci u Livornu 7. avgusta 1938, ali su ipak stvari pretile pogorsanjem. Italijanima se blizila Velika nagrada Tripolija 1939, najvaznija trka u internacionalnom kalendaru. Pravila su izmenjena i trka se vozila u Voiturette klasi kako bi se onemogucilo Nemcima da ucestvuju. Ono sto Italijani i organizatori nisu znali je da je MB tajno razvio Voiturette auto - W165. Nemci su dosli u Libiju sa dva auta i uzeli dva prva mesta, dok su se Alfe jako namucile dok su pokusavale da pariraju nadmocnim "nemcima".
Dosao je Drugi svetski rat i prekinuo trke dugih 6 godina. Legenda kaze da su tri Alfete bili skrivane u fabrici sira na severu Italije. Prva posleratna trka se odrzala u Parizu 1946, po novim, "Formula Libre" pravilima. Iako prepravljene na brzinu, Alfe kojima su upravljali Farina, Trossi i Varzi su pobedjivali u svim trkama do kraja godine. Modifikovan 158 je tada imao 254bhp.
1947. su uvedena nova pravila u premijer klasi trka koju su prvi put nazvali "Formula 1". Alfete su prepravljene jos jednom i prvi put su postale Gran-pri automobili. Modifikacije su oznacavale kola kao 158/47 i donele su snagu motoru od preko 300bhp. Ipak, napredak je nakratko bio zaustavljen kada je Varzi 1948, na Velikoj nagradi Svajcarske, vozeci do maksimuma, izleteo sa klizave staze i poginuo. Nova kola su spremljena za ponovno otvaranje Monze i Wimille, Trossi i Sanesi su zavrsili na podijumu (1-2-3).
Pred kraj godine, Wimille, jedan od najvecih vozaca tih godina, poginuo je na treningu u Juznoafrickoj republici. Trossi je potom umro u bolnici od raka. Ovaj nesrecni splet okolnosti je izazvao Alfinu apstinenciju u 1949. 1950 upraznjena mesta u timu popunili su cuveni "3F" (Farina, Fagioli i Fangio). Kola su poboljsana jos jednom i sada su imala snagu od 350bhp na 8,600rpm! Alfe su osvojile Silverston nastavljajuci pobednicki niz na svih sest trka te sezone (sem Indijanapolisa). Alfa je pobedila i na svih 5 nesampionskih trka odrzanih te godine. Farina je krunisan u svetskog sampiona te godine tesno pracen po bodovima od Fangio-a i Fagiolli-ja. Pred kraj 1950, Alfa 159 se pojavljuje. Ovaj put, maksimalno radizajnirana i modifikovana 158 - prelazak na de Dion princip oslanjanja na zadnjoj osovini. Povecani su i kapaciteti rezervoara potrebnih za novu snagu motora od neverovatnih 420bhp na 9,600rpm! 1951. Alfa je dozivela prvi poraz, od Ferarri-ja 375 kojeg je vozio Frolian Gonzalez, i tako prekinula sampionski niz od 27 dobijenih trka. Ferarri je dobio jos dve trke, ali je Fangio uspeo na kraju sezone da postane sampion! Alfa je proizvela 159M (Maggiorata = prosirena) model sa pojacanim ramom i konzolom iznad sina rama. Tada je Alfa, zahvaljujuci superpunjacu i visokim obrtajima, dosegla potrosnju od 170l/100km pa je postalo neophodno da se dva tri puta dopunjuje tokom trke za razliku od 4.500ccm motora koji su mogli da izvuku celu trku. problem je bio u koncepciji koja je koristila nesagorelo gorivo za delimicno hladjenje unutrasnjih delova motora. razvoj Alfe je dosegao svoj vrhunac, sva sredstva su na kraju iscrpljena, i na kraju je jedna divna trkacka prica privedena kraju.
Automobil: Alfa Romeo 158
Motor: 8 cilindara redni
Precnik x Hod klipa: 58 X 70 mm Godina proizvodnje: 1950
Zapremina: 1,479 ccm Klasa: Formula 1 Snaga: 350 ks pri 8,500 obrtaja u minuti (425 ks pri 9,300 obrtaja (1951 godine)) Međuosovinsko rastojanje: 98.6 in Trag točkova: 50 in napred, 52 in pozadi (1 inc = 25,4 mm)
Ukupna težina: 710 kg Pneumatici: 5.50 x 17 napred, 7.00 x 18 pozadi
Tekst preveo i obradio: Deki Deki (Dejan Rađenović)