Maserati - Istorijat

Sa
Sasha
Drug Član
Drug Član

Maserati - Istorijat

Ned Nov 16, 2008 12:55 pm

Slika
1926
Tipo 26
Bilo jednom šestero braće Maserati, i sredinom dvadesetih godina stoljeća označenog istom brojkom odlučiše proizvoditi trkaće automobile... I već je prvi model, Tipo 26, pobjedama navijestio sjajnu budućnost.
Slika

1934
Tipo 8CM 3000
Slika

1938
Tipo 8CTF
Samo su tri primjerka napravljena, no i to je bilo dovoljno za prvu ozbiljnu prijetnju "srebrnim strijelama" nakon petogodišnje dominacije. Kao šlag na torti, došle su i dvije pobjede Wilbura Shawa na Indianapolisu.
Slika

1939
Tipo 4CL
Auto utrke su se u Italiji nastavile održavati i duboko u Drugi svjetski rat. Ovaj model, kao i nasljednik 4CLT zvjezdane će trenutke doživjeti ipak u porazu. Bit će gotovo nepobjediv sve dok Alfa Romeo ne izvuče Alfette iz skloništa.
Slika

1948
Tipo A6 1500
Nije među Pinin Farininim remekdjelima, a uza to je slab i spor. Ipak, ovo je jedan od najznačajnijih Maseratija ikada - početak velike i glamurozne sage o cestovnim automobilima tvornice pod znakom Neptunovog trozupca.
Slika

1954
Tipo A6G Zagato
Mnogi su se talijanski umjetnici okušavali u oblikovanju karoserija za ovaj dvolitarski dragulj. Elegantni Allemanov coupe i Fruin licitarski kabriolet ipak nisu uspjeli dostići dramatiku Zagatovog "bildera".
Slika

1956
450S
Monstruozna snaga 4.5-litarskog osmocilindraša natjerala je FIA-u da potkraj pedesetih ograniči zapreminu u utrkama prototipova na 3000 cm3. To je dalo vjetar u krila manjem i bolje izbalansiranom modelu 300S.
Slika

1957
3500 GT Touring
Prvi i zadugo jedini Maserati čija se produkcija mjerila u tisućama primjeraka. Klasični Touringov dizajn i sjajna vozna svojstva razlog su zašto je 3200 GT spiritualni nasljednik upravo ovog, i danas cijenom pristupačnog, modela.
Slika

1957
250F T2
Napokon na krovu svijeta! Fangio donosi naslov svjetskog prvaka u po mnogima najljepšoj formuli 1 ikada. Uza to, način na koji je na Nźrburgringu deklasirao Ferrarijeve vozače obično mu donosi prvo mjesto na ljestvici najboljih utrka svih vremena.
Slika

1959
5000 GT
Zadnji model s nestandardiziranom karoserijom, prepušten na maštu najprobranijim talijanskim krojačima lima. O probranosti klijentele pak svjedoče kupci kao što su Reza Pahlavi i Aga Khan, dugogodišnji štovatelj Maseratija.
Slika
Slika

1959
Tipo 60
Najsofisticiraniji trkaći Maserati nastao je u sumrak bolida s motorom sprijeda. Nekoliko fantastičnih pobjeda i komplicirana cjevasta šasija priuštili su mu status legende i nadimak "Birdcage", ptičji kavez.
Slika

1961
Tipo 63
Pokušaj praćenja trenda središnje smještenih motora nije bio naročito uspješan. Nakon neuspjeha i klasično koncipiranog modela 151, Maserati se povlači s trkaćih staza. Bez obzira na nekoliko polu-povrataka, zauvijek.
Slika

1963
Quattroporte
Prvi model sa četvera vrata, i nazvan jednostavno tako.
Slika

1963
Mistral
Prvi od novih vjetrova koji su šezdesetih zapuhali imenima Maseratija. Dizajnirao ga je ekscentrični Pietro Frua, koji će kasnije za Agu Khana napraviti i najljepši Quattroporte, tamno plavi model 419.
Slika

1966
Cooper F1
Kratkotrajan i prilično neuspješan povratak u formulu 1, doduše samo kao dobavljač motora za momčad Johna Coopera. Usprkos nepobitnoj eleganciji i ovog bolida, to je bio kraj F1 priče i za Coopera i za Maserati.
Slika

1968
Ghibli Spyder
Najljepši Maserati svih vremena. Najljepši kabriolet svih vremena. Najljepša filmska utrka svih vremena - Donald Sutherland protiv Ferrari Daytone u "Ledenoj dami". Dama je za upravljačem crvene Daytone, ali metalik plavi Ghibli je brži.
Slika

1969
Indy
Nakon neupečatljivog Mexica, Indy je znatno popravio Maseratijeve pozicije na tržištu 2+2 coupea.
Slika

1971
Bora
Prvi i, uz gotovo identični, ali slabije motorizirani Merak, jedini cestovni Maserati sa središnje smještenim motorom. Potcijenjeni superautomobil, kao i većina Maseratija, danas je mnogo jeftiniji od usporedivih Ferrarija i Lamborghinija.
Slika

1973
Khamsin
Početkom je sedamdesetih Citro?n bio vlasnik Maseratija. Najbolji je od tada nastalih hibrida bio Khamsin, koji je mnogo tehničkih rješenja dijelio sa Citro?nom SM, "Maserati-žabom"
Slika

1979
Quattroporte
Pod komandom Alejandra de Tomasa nastao je treći Quattroporte, zadnji Maserati klasične ere. Petlitarski V8, direktno razvijen iz motora modela 450S, otišao je u mirovinu nakon više od 30 godina, zajedno s Royaleom, zadnjom izvedenicom ovog modela.
Slika
Sa
Sasha
Drug Član
Drug Član

Re: Maserati - Istorijat

Ned Nov 16, 2008 12:58 pm

__
Poslednja izmena od Sasha u Ned Nov 16, 2008 1:06 pm, izmenjeno 1 put ukupno.
Sa
Sasha
Drug Član
Drug Član

Re: Maserati - Istorijat

Ned Nov 16, 2008 1:02 pm

oktobar 2004. - 90 godina trozubca!

Je­dna od naj­ve­ćih i naj­zna­čaj­ni­jih ta­li­jan­skih tvor­ni­ca auto­mo­bi­la ''Ma­se­ra­ti'' ute­me­lje­na je pri­je 90 go­di­na. Osni­va­či, bra­ća Ma­se­ra­ti, bi­li su op­sje­dnu­ti spor­tom te su već prvi mo­de­li po­bje­da­ma na­go­vje­šta­va­li svi­je­tlu bu­du­ćnost. Kom­pi­la­ci­ju spor­ta i lu­ksu­za, ka­kvu ima­ju ''Ma­se­ra­ti­je­vi'' ek­sklu­zi­vni auto­mo­bi­li, do da­nas ni­ko ni­je uspio dos­ti­ći. U svo­joj bur­noj his­to­ri­ji ta­li­jan­ska tvor­ni­ca auto­mo­bi­la ima­la je vi­še vla­sni­ka, me­đu ko­ji­ma su ''Ci­tro­en'' i ''De To­ma­so'', a da­nas je član sta­bil­ne gru­pa­ci­je ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti''.

Slika

Skro­mni vo­zač vo­zo­va Ro­dol­fo Ma­se­ra­ti i nje­go­va su­pru­ga Ca­ro­li­na ži­vje­li su u Vog­he­ri, Ita­li­ja. To­kom sre­tnog bra­ka do­bi­li su se­dam si­no­va od ko­jih je je­dan umro ne­ko­li­ko mje­se­ci na­kon ro­đe­nja. Od naj­mla­đih da­na sva su bra­ća, izu­zev Ma­ria, po­ka­zi­va­la in­te­res za te­hni­ku. Car­lo, naj­sta­ri­ji brat, ra­dio je u tvor­ni­ci bi­ci­kla ''Af­fo­ri''. Ta­mo je kon­stru­irao je­dno­ci­lin­dri­čni agre­gat ko­ji je ugra­dio u bi­cikl. Sa tom kre­aci­jom po­bi­je­dio je na ne­ko­li­ko trka to­kom 1900., a i pos­ti­gao je, za to vri­je­me, re­kor­dnih 50 km/h. Ohra­bren us­pje­si­ma Car­lo 1901. pre­la­zi u ''Fi­at'', a dvi­je go­di­ne ka­sni­je u ''Isot­ta Fras­chi­ni'' gdje ra­di kao me­ha­ni­čar i tes­tni vo­zač. Ta­kmi­čar­ska ka­ri­je­ra do­šla je kao lo­gi­čan nas­ta­vak ka­ri­je­re. Ma­lo-po­ma­lo, Car­lo je i os­ta­lu bra­ću ''u­vla­čio'' u auto­bi­znis. Al­fi­eri se sa sa­mo 16 go­di­na po­ka­zao kao vrhun­ski me­ha­ni­čar, dok je Et­to­re bio spe­ci­ja­lis­ta za elek­tro-in­sta­la­ci­je. Mla­đi Bin­do i Er­nes­to uvi­jek su se ''mo­ta­li'' oko sta­ri­je bra­će te se i oni, spon­ta­no, uklju­či­li u pi­onir­ske da­ne auto­mo­bi­li­zma. Na­kon sti­ca­nja is­kus­tva bra­ća za­klju­ču­ju da je­di­ni na­pre­dak mo­gu os­tva­ri­ti ako bu­du dje­lo­va­la sa­mos­tal­no. Ta­ko je 1. de­cem­bra 1914. go­di­ne ro­đe­na no­va auto­mo­bil­ska fir­ma u Bo­lo­gni - ''So­ci­ef Ano­ni­ma Of­fi­ci­ne Al­fi­eri Ma­se­ra­ti''. To ime ubrzo pos­ta­je dio le­gen­di naj­po­zna­ti­jih trka­čkih sta­za, a ne­što ka­sni­je i obi­čnih ces­ta ši­rom svi­je­ta. Ispo­čet­ka se ra­di­oni­ca, lo­ci­ra­na u 11 Via de' Pe­po­li, ba­vi­la pre­ra­dom auto­mo­bi­la ''Isot­ta Fras­chi­ni'' za trke. U želji za pos­ti­za­njem što bo­ljih re­zul­ta­ta bra­ća se odlu­ču­ju na hra­bar ko­rak - kon­stru­isa­nje vlas­ti­tog auto­mo­bi­la. Prvi Ma­se­ra­ti nas­tao je 1926. go­di­ne i no­sio je ozna­ku Ti­po 26. Na mas­ci mo­to­ra sta­jao je Nep­tu­nov tro­zu­bac ko­ji je os­tao za­šti­tni znak Ma­se­ra­tia do da­naš­njih da­na. Za­ni­mlji­vo je da je Nep­tu­nov tro­zu­bac, kao ozna­ku fir­me, oda­brao umje­tnik Ma­rio Ma­se­ra­ti ko­je­ga ni­su, kao os­ta­lu bra­ću, in­te­re­si­ra­li auto­mo­bi­li. In­spi­ra­ci­ju je do­bio pri­li­kom bo­je­nja Nep­tu­no­ve sta­tue na Pi­az­za Mag­gi­ore u Bo­lo­gni.
Sa
Sasha
Drug Član
Drug Član

Re: Maserati - Istorijat

Ned Nov 16, 2008 1:03 pm

Slika

Ti­po 26 de­bi­to­vao je 25. 04. 1926. na ču­ve­noj trci ''Tar­ga Flo­rio'' i odmah je osvo­jio prvu po­bje­du u kla­si. Za uprav­lja­čem je sje­dio Afi­eri Ma­se­ra­ti, dok je me­ha­ni­čar bio Gu­eri­no Ber­toc­chi. Kao po­gon­ski agre­gat ko­ris­tio se re­dni osme­ro­ci­lin­dri­čni mo­tor ko­ji je iz 1,5 li­ta­ra ra­dne za­pre­mi­ne, a uz po­moć tur­bo­pu­nja­ča, pro­du­ci­rao 120 KS pri 5.300 obr./min. Na­kon to­ga slje­de­će po­bje­de i pri­pa­da­ju­ća sla­va do­la­ze ve­oma brzo. Na ''Tri­po­li Grand Prix'' 1929. go­di­ne po­bje­đu­je po­sa­da E. Ma­se­ra­ti-Bor­zac­chi­ni, a vrhu­nac pred­stav­lja prvo mjes­to u ge­ne­ral­nom pla­sma­nu na kul­tnoj trci ''Mil­le Mi­glia''. Is­te go­di­ne Bor­zac­chi­ni sa Ma­se­ra­ti­jem Ti­po V4 pos­tav­lja no­vi svjet­ski re­kord u pro­sje­čnoj brzi­ni na za­tvo­re­noj sta­zi. On je uz po­moć 3,5-li­tar­skog V16 agre­ga­ta, sas­tav­lje­nog od dva re­dna osme­ro­ci­lin­dri­čna iz Ti­pa 26, 10 km du­gu sta­zu u bli­zi­ni Cre­mo­ne pre­šao sa pro­sje­čnom brzi­nom od 246,069 km/h. Re­kord je obo­rio Auto Uni­on tek osam go­di­na po­sli­je. U to vri­je­me nas­tu­pa era odli­čnih ''Ma­se­ra­ti­je­vih'' vo­za­ča: Ar­can­ge­li, Var­zi i Fa­gi­oli, ko­ji vo­ze mo­del 8C 2800. Al­fi­eri Ma­se­ra­ti već se do­ka­zao u gra­dnji ve­li­kih mo­to­ra te se odlu­čio oku­ša­ti u prav­lje­nju ma­njih agre­ga­ta. U mo­del 4 CTR ugra­đu­je če­tve­ro­ci­lin­dri­čni re­dni tur­boa­gre­gat sa 1.088 ccm ra­dne za­pre­mi­ne. Svoj ta­lent Al­fi­eri do­ka­zu­je i mo­de­lom 8C 2500 ko­jem je po­da­rio pre­dnji po­gon. Na žalost, bi­la je to po­slje­dnja kre­aci­ja Al­fi­eria ko­ji ubrzo na­kon to­ga umi­re u 44-oj go­di­ni živo­ta (ime Al­fi­eri ni­je bi­lo sre­tno za obi­telj Ma­se­ra­ti - brat ko­ji je umro ne­ko­li­ko mje­se­ci na­kon ro­đe­nja no­sio je is­to ime). Je­dan od naj­ve­ćih vo­za­ča svih vre­me­na, Ta­zio Nu­vo­la­ri, 1933. do­la­zi na sce­nu sa mo­de­lom 8C i odmah osva­ja ne­ko­li­ko Grand Prixeva. Is­ta­kni­mo da su po­bje­de os­tva­re­ne u ja­koj kon­ku­ren­ci­ji ko­ju su či­ni­li ''Mer­ce­des-Benz'' i ''Auto Uni­on''. No­vi pra­vil­nik za for­mu­le iz 1939. do­zvo­lja­vao je 4.500 ccm ra­dne za­pre­mi­ne za atmo­sfer­ske mo­to­re i 3.000 ccm za agre­ga­te po­tpo­mo­gnu­te tur­bo­pu­nja­či­ma.
Slika
Sa
Sasha
Drug Član
Drug Član

Re: Maserati - Istorijat

Ned Nov 16, 2008 1:03 pm

''Ma­se­ra­ti'' se odlu­čio za dru­gu so­lu­ci­ju i na sta­ze je po­slao 8CTF ko­ji je iz osam ci­lin­da­ra iz­vla­čio 350 KS pri 6.300 obr./min. Bi­la je to go­di­na sen­za­ci­onal­nog us­pje­ha - Ame­ri­ka­nac Wil­bur Shaw sa Ma­se­ra­ti­jem 8CTF tri­jum­fu­je na pres­tižnoj trci 500 mi­lja In­di­ana­po­li­sa. Ve­li­ki an­gažman na trka­čkim sta­za­ma ši­rom svi­je­ta tražio je enor­mna fi­na­sij­ska sred­stva. To je pri­mo­ra­lo bra­ću Ma­se­ra­ti da 1937. pro­da­ju fir­mu obi­te­lji Or­si iz Mo­de­ne. No­vi vla­sni­ci odmah po pre­uzi­ma­nju kon­trol­nog pa­ke­ta di­oni­ca proi­zvo­dne po­go­ne se­le u Mo­de­nu, na adre­su 322 Vi­ale Ci­ro Me­not­ti. S proi­zvo­dnim po­go­ni­ma se­le se i bra­ća ko­ja nas­tav­lja­ju kon­stru­ira­ti auto­mo­bi­le. Obi­telj Ma­se­ra­ti sve do 1948. go­di­ne os­ta­la je na vo­de­ćim inženjer­skim mjes­ti­ma te nji­ho­vi auto­mo­bi­li ni­su gu­bi­li ni­šta od ste­če­ne re­pu­ta­ci­je. To­kom Dru­gog svjet­skog ra­ta ''Ma­se­ra­ti'' je bio pri­mo­ran, baš kao i svi proi­zvo­đa­či auto­mo­bi­la, ra­di­ti ra­zne di­je­lo­ve za voj­nu in­dus­tri­ju. Kraj ra­ta do­če­kan je spre­mno sa mo­de­lom A6 1500 (ozna­ku A6 tre­nu­tno ko­ris­ti Audi). To je bio prvi ''Ma­se­ra­ti­jev'' auto­mo­bil za sva­ko­dne­vnu upo­tre­bu. Ispod pre­li­je­pe ka­ro­se­ri­je, ko­ju je obli­ko­vao Pi­nin Fa­ri­na, na­la­zio se ne­jak šes­te­ro­ci­lin­dri­čni mo­tor od 64 KS. Ma­da ova­ko mo­to­ri­zi­ran Ma­se­ra­ti i ni­je pred­stav­ljao ''ti­pi­čan pri­mje­rak'' spor­tskog auto­mo­bi­la, ne može mu se ospo­ri­ti ka­ko je baš on za­če­tnik gla­mu­ro­znih auto­mo­bi­la ko­ji na se­bi no­se Nep­tu­nov tro­zu­bac. Na trka­čkim sta­za­ma nas­tav­lja se po­bje­dni­čki niz, a za vo­la­ni­ma Ma­se­ra­ti­je­vih bo­li­da sje­de ime­na: N. Fa­ri­na, A. As­ca­ri, J.M. Fan­gio, S. Moss i dru­gi. Re­ci­mo da je, po mno­gi­ma, naj­bo­lji vo­zač svih vre­me­na J.M. Fan­gio je­dnu od svo­jih pet ti­tu­la u For­mu­li 1 osvo­jio za vo­la­nom Ma­se­ra­tia 250F.

Slika

Iz tvor­ni­ce u Mo­de­ni izla­ze trka­čki auto­mo­bi­li i pro­to­ti­po­vi za pri­va­tne eki­pe. Dalj­nja sa­ra­dnja sa For­mu­lom 1 os­tva­ru­je se pre­ko eki­pe ''Co­oper'' ko­ja u svo­je bo­li­de ugra­đu­je Ma­se­ra­ti­je­ve dva­na­es­to­ci­lin­dri­čne mo­to­re. Kra­jem 50-tih na ces­ta­ma se po­jav­lju­je mo­del 3500 GT sa ko­jim po­či­nje no­va Ma­se­ra­ti­je­va era. Ta­da se vla­sni­ci tvor­ni­ce sve vi­še okre­ću želja­ma ku­pa­ca. Ma­lo-po­ma­lo, ''Ma­se­ra­ti'' po­či­nje ugra­đi­va­ti pra­ve ''mon­stru­me'' od mo­to­ra te čak i FIA do­no­si ra­zne pro­pi­se ko­ji ogra­ni­ča­va­ju enor­mnu sna­gu mo­de­la 450S. Di­zaj­ne­ri ko­ji ni­su ima­li ''za­ve­za­ne'' ru­ke stvo­ri­li su mo­del 5000 GT ko­jeg su u svo­jim ga­ražama, izme­đu os­ta­lih, ima­li Šah Re­za Pa­hla­vi i Aga Khan. Za lju­bi­te­lje ''ne­ba nad gla­vom'' na­prav­lje­na je ver­zi­ja Vi­gna­le, a sli­je­di­li su ele­gan­tni Mis­tral, Mexico, Indy, Bo­ra i Ghi­bli. Bu­du­ći da je sve vi­še lju­di iz po­li­ti­ke i jet se­ta po­ka­zi­va­lo in­te­res sa spor­tske auto­mo­bi­le ko­ji, pak, mo­ra­ju ima­ti sav lu­ksuz, ru­ko­vod­stvo tvor­ni­ce 1963. go­di­ne po­kre­će proi­zvo­dnju prve se­ri­je Quat­tro­por­tea, ko­ji je bio je­din­stven spoj spor­ta i lu­ksu­za. U ''Ma­se­ra­tiu'' is­ti­ču da Quat­tro­por­te (aktu­el­ne pe­te ge­ne­ra­ci­je) pred­stav­lja no­vu in­ter­pre­ta­ci­ju lu­ksu­zne li­mu­zi­ne vi­so­kih per­for­man­si - se­gmen­ta ko­jeg je stvo­rio ''Ma­se­ra­ti'' prvom ge­ne­ra­ci­jom Quat­tro­por­te pri­je ta­čno 41 go­di­nu. Naj­lje­pši je to auto­mo­bil u kla­si gdje vla­da­ju Mer­ce­des, BMW i Audi, ali ko­ji spram Ma­se­ra­ti­ja dje­lu­ju kao obi­čna kon­fe­kci­ja.
Slika
Sa
Sasha
Drug Član
Drug Član

Re: Maserati - Istorijat

Ned Nov 16, 2008 1:04 pm

Kra­jem 60-tih go­di­na ''Ma­se­ra­ti'' upa­da u ''ne­mir­ne vo­de''. Obi­telj Or­si pro­da­je kon­trol­ni pa­ket di­oni­ca ''Ci­tro­enu'', ko­jeg prven­stve­no za­ni­ma­ju ''Ma­se­ra­ti­je­vi'' mo­to­ri. Le­gen­dar­ni Ci­tro­en SM po­kre­tao je šes­te­ro­ci­lin­dri­čni Ma­se­ra­ti­jev mo­tor, ko­ji se to­kom de­ce­ni­ja ek­splo­ata­ci­je po­ka­zao ne­uni­šti­vim. ''Ci­tro­en'' sa so­bom do­no­si i ne­ke no­ve ide­je ko­je skri­va pod ka­ro­se­ri­je, di­zaj­ni­ra­ne u ''Ital­de­si­gnu''. Pod nad­zo­rom ''Ci­tro­ena'' nas­ta­la su i dva mo­de­la sa cen­tral­no smje­šte­nim mo­to­ri­ma - Bo­ra (1971-1979) sa V8 i Me­rak (1972-1983) sa V6. Tih go­di­na ja­vnos­ti je pred­stav­ljen i Quat­tro­por­te sa me­ha­ni­kom od SM i pre­dnjim po­go­nom, ali taj auto­mo­bil ni­ka­da ni­je ušao u se­rij­sku proi­zvo­dnju. Ber­to­ne 1973. obli­ku­je Kham­si­na i upra­vo ta­da nas­tu­pa naf­tna kri­za. ''Ci­tro­en'' pro­cje­nju­je da je spor­tskim auto­mo­bi­li­ma do­šao kraj te svoj dio di­oni­ca pro­da­je Ale­jan­dru De To­ma­su, ko­ji se na taj na­čin želi vra­ti na auto­mo­bil­sku sce­nu. U Ge­ne­vi 1976. pod no­vim ru­ko­vod­stvom pred­stav­ljen je mo­del Kyla­mi. Taj ku­pe nas­tao je kao proi­zvod De To­ma­so Lon­gcham­psa. Ubrzo na­kon to­ga do­la­zi i tre­ća ge­ne­ra­ci­ja Quat­tro­por­tea ko­jeg po­go­ni 300 KS jak V8 agre­gat. Po­čet­kom 80-ih nas­tu­pa tzv. Bi-tur­bo era. Šes­te­ro­ci­lin­dri­čni i osme­ro­ci­lin­dri­čni mo­to­ri sna­gu os­tva­ru­ju po­mo­ću dva tur­bo­kom­pre­so­ra. Po­se­bno im­pre­si­vne per­for­man­se ima­li su mo­de­li Sha­mal i Ghi­bli. Re­la­ti­vno ogra­ni­če­no trži­šte ek­sklu­zi­vnih auto­mo­bi­la ni­je do­no­si­lo pro­fit sa ko­jim bi se mo­glo nas­ta­vi­ti kva­li­te­tno ra­zvi­ja­nje mo­de­la, te De To­ma­so 1993. tvor­ni­cu pro­da­je ''FI­AT Autu'' ko­ji obnav­lja aktu­el­ne mo­de­le. Tu za­vrzla­ma o mi­je­nja­nju vla­sni­ka ne pres­ta­je. Iako su pod is­tim ''kro­vom'', ''Fer­ra­ri'' od ''Fi­ata'' 1997. pre­uzi­ma kon­tro­lu nad ''Ma­se­ra­ti­jem'', a 1999. ra­đa se gru­pa­ci­ja ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti''. ''Ge­ne­ral Mo­tors'' 2000. ku­pu­je zna­tan broj ''Fi­ato­vih'' di­oni­ca te, sli­je­dom do­ga­đa­ja, i on ima odre­đe­ni ka­pi­tal u ''Ma­se­ra­ti­ju''. Ka­da već kom­pli­ci­ra­mo, re­ci­mo da je u Fran­kfur­tu pro­šle go­di­ne po­tpi­sa­na te­hno­lo­ška sa­ra­dnja izme­đu gru­pa­ci­je ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti'' sa nje­ma­čkim ''Audi­jem'' te se mo­gu oče­ki­va­ti još sa­vre­me­ni­ji auto­mo­bi­li od oba proi­zvo­đa­ča.
Kra­jem 60-tih go­di­na ''Ma­se­ra­ti'' upa­da u ''ne­mir­ne vo­de''. Obi­telj Or­si pro­da­je kon­trol­ni pa­ket di­oni­ca ''Ci­tro­enu'', ko­jeg prven­stve­no za­ni­ma­ju ''Ma­se­ra­ti­je­vi'' mo­to­ri. Le­gen­dar­ni Ci­tro­en SM po­kre­tao je šes­te­ro­ci­lin­dri­čni Ma­se­ra­ti­jev mo­tor, ko­ji se to­kom de­ce­ni­ja ek­splo­ata­ci­je po­ka­zao ne­uni­šti­vim. ''Ci­tro­en'' sa so­bom do­no­si i ne­ke no­ve ide­je ko­je skri­va pod ka­ro­se­ri­je, di­zaj­ni­ra­ne u ''Ital­de­si­gnu''. Pod nad­zo­rom ''Ci­tro­ena'' nas­ta­la su i dva mo­de­la sa cen­tral­no smje­šte­nim mo­to­ri­ma - Bo­ra (1971-1979) sa V8 i Me­rak (1972-1983) sa V6. Tih go­di­na ja­vnos­ti je pred­stav­ljen i Quat­tro­por­te sa me­ha­ni­kom od SM i pre­dnjim po­go­nom, ali taj auto­mo­bil ni­ka­da ni­je ušao u se­rij­sku proi­zvo­dnju. Ber­to­ne 1973. obli­ku­je Kham­si­na i upra­vo ta­da nas­tu­pa naf­tna kri­za. ''Ci­tro­en'' pro­cje­nju­je da je spor­tskim auto­mo­bi­li­ma do­šao kraj te svoj dio di­oni­ca pro­da­je Ale­jan­dru De To­ma­su, ko­ji se na taj na­čin želi vra­ti na auto­mo­bil­sku sce­nu. U Ge­ne­vi 1976. pod no­vim ru­ko­vod­stvom pred­stav­ljen je mo­del Kyla­mi. Taj ku­pe nas­tao je kao proi­zvod De To­ma­so Lon­gcham­psa. Ubrzo na­kon to­ga do­la­zi i tre­ća ge­ne­ra­ci­ja Quat­tro­por­tea ko­jeg po­go­ni 300 KS jak V8 agre­gat. Po­čet­kom 80-ih nas­tu­pa tzv. Bi-tur­bo era. Šes­te­ro­ci­lin­dri­čni i osme­ro­ci­lin­dri­čni mo­to­ri sna­gu os­tva­ru­ju po­mo­ću dva tur­bo­kom­pre­so­ra. Po­se­bno im­pre­si­vne per­for­man­se ima­li su mo­de­li Sha­mal i Ghi­bli. Re­la­ti­vno ogra­ni­če­no trži­šte ek­sklu­zi­vnih auto­mo­bi­la ni­je do­no­si­lo pro­fit sa ko­jim bi se mo­glo nas­ta­vi­ti kva­li­te­tno ra­zvi­ja­nje mo­de­la, te De To­ma­so 1993. tvor­ni­cu pro­da­je ''FI­AT Autu'' ko­ji obnav­lja aktu­el­ne mo­de­le. Tu za­vrzla­ma o mi­je­nja­nju vla­sni­ka ne pres­ta­je. Iako su pod is­tim ''kro­vom'', ''Fer­ra­ri'' od ''Fi­ata'' 1997. pre­uzi­ma kon­tro­lu nad ''Ma­se­ra­ti­jem'', a 1999. ra­đa se gru­pa­ci­ja ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti''. ''Ge­ne­ral Mo­tors'' 2000. ku­pu­je zna­tan broj ''Fi­ato­vih'' di­oni­ca te, sli­je­dom do­ga­đa­ja, i on ima odre­đe­ni ka­pi­tal u ''Ma­se­ra­ti­ju''. Ka­da već kom­pli­ci­ra­mo, re­ci­mo da je u Fran­kfur­tu pro­šle go­di­ne po­tpi­sa­na te­hno­lo­ška sa­ra­dnja izme­đu gru­pa­ci­je ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti'' sa nje­ma­čkim ''Audi­jem'' te se mo­gu oče­ki­va­ti još sa­vre­me­ni­ji auto­mo­bi­li od oba proi­zvo­đa­ča.
Kra­jem 60-tih go­di­na ''Ma­se­ra­ti'' upa­da u ''ne­mir­ne vo­de''. Obi­telj Or­si pro­da­je kon­trol­ni pa­ket di­oni­ca ''Ci­tro­enu'', ko­jeg prven­stve­no za­ni­ma­ju ''Ma­se­ra­ti­je­vi'' mo­to­ri. Le­gen­dar­ni Ci­tro­en SM po­kre­tao je šes­te­ro­ci­lin­dri­čni Ma­se­ra­ti­jev mo­tor, ko­ji se to­kom de­ce­ni­ja ek­splo­ata­ci­je po­ka­zao ne­uni­šti­vim. ''Ci­tro­en'' sa so­bom do­no­si i ne­ke no­ve ide­je ko­je skri­va pod ka­ro­se­ri­je, di­zaj­ni­ra­ne u ''Ital­de­si­gnu''. Pod nad­zo­rom ''Ci­tro­ena'' nas­ta­la su i dva mo­de­la sa cen­tral­no smje­šte­nim mo­to­ri­ma - Bo­ra (1971-1979) sa V8 i Me­rak (1972-1983) sa V6. Tih go­di­na ja­vnos­ti je pred­stav­ljen i Quat­tro­por­te sa me­ha­ni­kom od SM i pre­dnjim po­go­nom, ali taj auto­mo­bil ni­ka­da ni­je ušao u se­rij­sku proi­zvo­dnju. Ber­to­ne 1973. obli­ku­je Kham­si­na i upra­vo ta­da nas­tu­pa naf­tna kri­za. ''Ci­tro­en'' pro­cje­nju­je da je spor­tskim auto­mo­bi­li­ma do­šao kraj te svoj dio di­oni­ca pro­da­je Ale­jan­dru De To­ma­su, ko­ji se na taj na­čin želi vra­ti na auto­mo­bil­sku sce­nu. U Ge­ne­vi 1976. pod no­vim ru­ko­vod­stvom pred­stav­ljen je mo­del Kyla­mi. Taj ku­pe nas­tao je kao proi­zvod De To­ma­so Lon­gcham­psa. Ubrzo na­kon to­ga do­la­zi i tre­ća ge­ne­ra­ci­ja Quat­tro­por­tea ko­jeg po­go­ni 300 KS jak V8 agre­gat. Po­čet­kom 80-ih nas­tu­pa tzv. Bi-tur­bo era. Šes­te­ro­ci­lin­dri­čni i osme­ro­ci­lin­dri­čni mo­to­ri sna­gu os­tva­ru­ju po­mo­ću dva tur­bo­kom­pre­so­ra. Po­se­bno im­pre­si­vne per­for­man­se ima­li su mo­de­li Sha­mal i Ghi­bli. Re­la­ti­vno ogra­ni­če­no trži­šte ek­sklu­zi­vnih auto­mo­bi­la ni­je do­no­si­lo pro­fit sa ko­jim bi se mo­glo nas­ta­vi­ti kva­li­te­tno ra­zvi­ja­nje mo­de­la, te De To­ma­so 1993. tvor­ni­cu pro­da­je ''FI­AT Autu'' ko­ji obnav­lja aktu­el­ne mo­de­le. Tu za­vrzla­ma o mi­je­nja­nju vla­sni­ka ne pres­ta­je. Iako su pod is­tim ''kro­vom'', ''Fer­ra­ri'' od ''Fi­ata'' 1997. pre­uzi­ma kon­tro­lu nad ''Ma­se­ra­ti­jem'', a 1999. ra­đa se gru­pa­ci­ja ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti''. ''Ge­ne­ral Mo­tors'' 2000. ku­pu­je zna­tan broj ''Fi­ato­vih'' di­oni­ca te, sli­je­dom do­ga­đa­ja, i on ima odre­đe­ni ka­pi­tal u ''Ma­se­ra­ti­ju''. Ka­da već kom­pli­ci­ra­mo, re­ci­mo da je u Fran­kfur­tu pro­šle go­di­ne po­tpi­sa­na te­hno­lo­ška sa­ra­dnja izme­đu gru­pa­ci­je ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti'' sa nje­ma­čkim ''Audi­jem'' te se mo­gu oče­ki­va­ti još sa­vre­me­ni­ji auto­mo­bi­li od oba proi­zvo­đa­ča.

Za ''Ma­se­ra­ti­je­vu'' his­to­ri­ju može se re­ći da je iz­vrsna. Obi­lježava­ju je izvan­re­dno di­zaj­ni­ra­ni auto­mo­bi­li, te­hno­lo­ške ino­va­ci­je, vrhun­ski po­gon­ski agre­ga­ti - či­ji se broj ci­lin­da­ra kre­tao u ra­spo­nu od če­ti­ri do še­sna­est. Tek usput, re­ci­mo da su mo­to­ri u ra­nim 80-im (Bi-tur­bo era) ima­li li­tar­sku sna­gu od 100 KS. Bi­lo je tu auto­mo­bi­la svih ka­ro­se­rij­skih obli­ka i trka­čkih je­dno­sje­da. Za 90 go­di­na pos­to­ja­nja osvo­je­ni su mno­gi re­kor­di i ti­tu­le na trka­čkim sta­za­ma, uklju­ču­ju­ći i pres­tižnu For­mu­lu 1.

Povratak na “Maserati”